Svijet

Komemoracija za žrtve genocida u Srebrenici održana u Londonu

Više od 1.100 događaja bit će organizovano širom Velike Britanije u Sedmici sjećanja na Srebrenicu

Bakir Tiro   | 11.07.2019
Komemoracija za žrtve genocida u Srebrenici održana u Londonu Foto: Bosnia and Herzegovina UK Network

London

U okviru Nacionalnog dana sjećanja na Srebrenicu, koji se svake godine uz najveće državne počasti obilježava u cijeloj Velikoj Britaniji, dobrotvorna organizacija ”Remembering Srebrenica”, osnovana 2013, organizovala je komemoraciju povodom 24. godišnjice genocida u Srebrenici, prenosi Anadolu Agency (AA).

Više od 1.100 događaja bit će organizovano širom Velike Britanije u Sedmici sjećanja na Srebrenicu.

Više od 700 zvanica je prisustvovalo britanskom državnom komemorativnom skupu za Srebrenicu u Guildhallu u Londonu.

Tema za 2019. „Premošćavanje podjele: suočavanje sa mržnjom“ nastoji inspirirati ljude da se suprotstave onima koji žele podijeliti zajednice, slaviti one koji grade mostove između zajednica i mijenjaju stavove i ponašanja u drugima da izađu i grade vlastite mostove.

Ova tema je izabrana jer nikada nije bilo toliko važno da se ljudi osnaže kako bi se suprotstavili mržnji u svojim zajednicama i da grade mostove koji pomažu u stvaranju jačeg, boljeg i kohezivnijeg društva.

Program je vodio Oliver Kamm, uveliko poznati novinar. Oliver je pisac i kolumnista lista The Times. Takođe je dugogodišnji saradnik za Prospect, Jewish Chronicle i druge publikacije. Pisao je opsežno o modernim genocidima i opasnostima denializma.

Uvodna riječ pripala je Waqar Azmiju, predsjedavajućem organizacije “Remembering Srebrenica”. Istakao je kako je ponosan na činjenicu da radi s ljudima širom Velike Britanije, kako bi odali počast žrtvama genocida.

“Nažalost, žrtve genocida još uvijek nakon 24 godine traže pravdu i pokušavaju prenijeti svijetu poruku da je istina samo jedna i da ona mora biti ispričana”, naglasio je Azmi.

Rekao je i da ne smijemo zaboraviti prošlost, ali da svakako moramo ići ka budućnosti. A očuvanje mira i ekonomski razvoj BiH su prioriteti za njen budući razvoj što je moguće ostvariti osiguranjem političke stabilnosti u zemlji.

Publici su se obratili razni ugledni gosti: Rt. Hon James Brokenshire MP, Državni sekretar u Ministarstvu za stambena pitanja, zajednice i lokalnu upravu, Lord Bourne of Aberystwyth, Parlamentarni državni podsekretar u Ministarstvu stanovanja, zajednice i lokalnu samoupravu, te Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske, koji je tokom rata odveden sa radnog mjesta i zatvoren u koncentracioni logor u Bratuncu i na Palama. U tom periodu ubijena su njegova dva brata i otac.

”Zalažemo se da se usvoji Rezolucija na nivou Ujedinjenih nacija kako bi se nezakonitim proglasilo negiranje genocida priznatih od strane Međunarodnog krivičnog suda ili drugih sudova UN-a”, izjavio je Salkić.

Na komemoraciji su govorili i preživjeli svjedoci genocida, Sudbin Musić, Fadila Efendić i Ramiza Gurdić.

Sudbin Musić imao je samo 18 godina kada je vojska bosanskih Srba stigla u njegovo selo u blizini Prijedora i počela ubijanje. Sudbin sada zajedno sa preživjelima iz drugih koncentracionih logora u Bosni, vodi kampanju za suočavanje s prošlošću i stvaranje pomirenja među zajednicama.

“Nikada neću zaboraviti svoj posljednji čas u školi i posljednje riječi mog učitelja u srednjoj školi kada je rekao: 'Vidimo se u slijedećoj školskoj godini – ko preživi'. Kraj školske godine je zapravo bio početak kraja zajednice koja i danas pokušava da preživi. Ubrzo nakon završene škole desili su se prvi incidenti, uništavanje susjednih sela, naređenje da objesimo bijeli čaršaf iz naših kuća i kada smo napustili naše domove, morali smo da nosimo bijele trake. To je bio prvi put nakon Drugog svjetskog rata da bi grupa, zbog svoje etničke pripadnosti, ponovno bila fizički obilježena. Iz tog razloga, u znak solidarnosti sa žrtvama Prijedora nosimo bijelu traku, uz cvijet Srebrenice”, izjavio je Musić.

Fadila Efendić, majka iz Srebrenice je izgubila muža i sina u genocidu u Srebrenici. Njen suprug je sahranjen 2003. godine, ali je njegova lobanja pronađena u drugoj masovnoj grobnici dvije godine kasnije. Što se tiče njenog sina Fejze, pronađene su samo dvije njegove kosti. Uprkos boli i traumi njenih užasnih iskustava, Fadila se vratila u Srebrenicu kako bi obnovila svoju kuću koju su srpske snage uništile. Ostala joj je samo školska diploma njenog sina.

Ona svoj bol koristi kao pokretačku snagu za traženje pravde, ne samo za sebe, već i za sve žrtve genocida.

Ramiza Gurdić, je veći deo rata provela bez struje, vode i hrane. Izgubila je supruga, dva sina i 38 članova familije koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Ništa vas ne može pripremiti za neke od stvari koje je Ramiza posvjedočila tokom rata ili trauma koja dolazi od oduzimanja voljenih na tako varvarski način. Posljednji put je supruga i sinove vidjela kada su krenuli šumom ka slobodi kojoj su se nadali. Majčinska ljubav joj nije dozvolila da prihvati činjenicu da je taj pogled na sinove bio i posljednji.

Ramiza je ostala snažna za svoju kćer i naporno radila na obnovi njihovih života. Članica je Udruženja Pokret majki srebreničkih i žepskih enklava, gdje se godinama borila za istinu i javno govorila o genocidu u nadi da će osigurati da se takvi zločini više nikada ne ponove.

Publika je imala priliku pogledati i dva video snimka: ”Our Impact: Voices from Birmingham” i 2019 Memorial Film ”Bridging the Divide: Confronting Hate”.

U okviru toga, spomenut je rad Bosnia UK Networka te značaj Bosanske kuće u Birminghamu, naglašavajući da se radi o uspješnoj krovnoj organizacijij koja godinama pomaže Bosance i Hercegovce u Velikoj Britaniji.

Amina Mekić, mlada djevojka čiji roditelji su doživjeli strahote tokom genocida u Bosni i Hercegovini, izgovorila je Srebreničku molitvu koja će ostati uklesana u Srebreničkom kamenu sa jakom porukom:

”Da se više nikome i nigdje ne desi ono što se desilo u Srebrenici”.

“Genocid vidim bilo kuda da krenem, u mojim roditeljima, mojoj majci prilikom gledanja vatrometa, mom ocu kroz priče koje dijeli sa mladim generacijama, u bh. zajednici u Velikoj Britaniji, te Bosni i Hercegovini. Ne bi trebalo postojati porodica u svijetu koja će za trpezarijskim stolom pričati o preživljavanju i genocidu. Ali, uprkos svemu vidim nadu, kroz obrazovanje novih generacija koje će saznati šta se desilo i ne ponoviti ovakva zvjerstva”, dodala je Amina.

U muzičkom dijelu programa su nastupili umjetnici Narodnog pozorišta iz Sarajeva Elvir Solak (gitara) i Aida Čorbadžić (soprano), koji su pokazali pravi profesionalizam i izazvali buru suza i emocija.

U znak sjećanja na žrtve, zapaljene su svijeće. Tom prilikom, svi prisutni su odali počast onima kojih više nema, onima iza kojih su ostali samo uplakani i ožalošćeni.

Delegati Bosnia UK Networka te ostalih bosanskohercegovačkih asocijacija širom Velike Britanije su svojim prisustvom odali počast žrtvama genocida u Srebrenici te na ovaj način podržali komemoraciju 24. godišnjice genocida u Srebrenici.

Takođe, mnogi Bosanci i Hercegovci, unatoč ograničenom broju pozivnica, su imali priliku prisustvovati komemoraciji u Londonu.

”Pouka za sve nas je da ukoliko se mržnja, netrpeljivost i agresija ne spriječe, nasilje u različitim oblicima će se ubrzo pojaviti. Moramo biti na oprezu stalno. To dugujemo žrtvama i njihovim porodicama”, navodi se u saopštenju UK Bosnia Networka.


Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın