Više od 75.000 ljudi marširalo je ulicama Brisela u nedjelju odjeveni u crveno kako bi simbolizirali "crvenu liniju" protiv genocidnih djela Izraela u Gazi, javlja Anadolu.

Demonstracije su podržale brojne organizacije, uključujući građanske grupe, sindikate, omladinske organizacije, kulturne centre i udruženja, privlačeći ljude iz cijele Belgije.

❮❯

Hiljade ljudi u Briselu tražilo sankcije protiv Izraela zbog genocida u Gazi

Prema podacima briselske policije, okupilo se više od 75.000 demonstranata, što je premašilo početna očekivanja "11.11.11", krovne organizacije sa sjedištem u Belgiji posvećene međunarodnoj solidarnosti.

Demonstranti koji su razgovarali s Anadolu jasno su stavili do znanja svoj zahtjev: "Izraelu se moraju nametnuti sankcije, jer je pređena crvena linija."

Organizator događaja Kenny Van Minsel zahtijevao je promjene od evropskih kreatora politike.

"Danas se ovdje okupljamo s desetinama hiljada ljudi i više od 150 organizacija civilnog društva kako bismo zahtijevali promjene. Već 20 mjeseci gledamo kako se genocid prenosi uživo na našim ekranima i zaista ne želimo to tolerisati."

Njegova kritika naglasila je rastuće nezadovoljstvo političkom neaktivnošću.

"Premalo je akcije na političkom nivou. Ne poduzimaju nikakve konkretne mjere", rekao je.

Zahtijevao je "konkretne akcije" od evropskih vlada i institucija, insistirajući da nakon njihovih riječi zabrinutosti uslijede snažne mjere. Među ključnim zahtjevima bile su sankcije protiv članova izraelske vlade - posebno njenog krajnje desničarskog rukovodstva - i provođenje embarga na oružje.

Grace Shuqha, žena palestinskog porijekla, osudila je ono što je opisala kao evropsko licemjerje.

"Zapravo sam polu-Palestinka. Ovdje sam da podržim svoj narod i da se nadam da će jednog dana postići svoju slobodu", rekla je.

Zahtijevala je da evropski političari "prestanu biti toliko licemjerni samo da bi barem jednom u životu ostali pri svome i bili na pravoj strani historije".

Demonstranti su kazali da Evropska unija i njene članice ne uspijevaju da prate svoje izjave odlučnim političkim mjerama.

"Mislim da je to zaista strašno... strašne stvari koje Izrael radi ljudima u Gazi i na Zapadnoj obali. I to zaista treba da prestane", rekla je Ragna Vranken.

Mišljenja je da vlada, ne samo u Belgiji, već i EU, zaista treba da preduzme mjere i sankcioniše Izrael.

Maroye Veronique pozvala je belgijske lidere da odgovore na zahtjeve svojih birača.

"Više ne mogu prihvatiti ono što se dešava. A to je ujedno i poruka našim političarima u Belgiji: Stanite. Imate narod koji želi jednu stvar, a vi ne slušate svoj narod. To više nije u redu."

Taro Rutten, desetogodišnja djevojčica koja je bila prisutna sa majkom, poručila je da ubijanje mora odmah prestati.

"Moraju zaustaviti rat u Gazi i moraju kazniti Izrael. Također želimo reći da je ovo crvena linija", dodala je.

- Rastući pritisak na Evropu -

Kako broj ubijenih u Gazi raste i svakodnevno se pojavljuju izvještaji o civilima koji su ostali bez hrane, vode i struje, raste i pritisak na evropske vlade da preispitaju svoje odnose s Izraelom i da slijede političke opcije, uključujući sankcije, kako bi se postigao prekid vatre.

Mnogi optužuju evropske vlade i EU da primjenjuju dvostruke standarde i da ne zauzimaju čvrst stav protiv izraelskih akcija u Gazi.

Sporazum o pridruživanju EU - Izrael, koji je na snazi ​​od 2000. godine, čini osnovu za političku, ekonomsku i sektorsku saradnju između dvije strane. Uključuje klauzulu o ljudskim pravima – član 2 – koja naglašava da je poštovanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava ključni element odnosa.

Zagovornici ljudskih prava, organizacije civilnog društva i neki evropski zakonodavci kažu da slab odgovor EU-a na navodna kršenja međunarodnog humanitarnog prava od strane Izraela u Gazi naglašava dugogodišnju pristranost u njenoj politici. Tvrde da ova nedosljednost potkopava kredibilitet obaveza EU-a u oblasti ljudskih prava.

Neke članice EU-a, uključujući Irsku, Španiju i Belgiju, pozvale su na formalni pregled ili privremenu suspenziju sporazuma, rekavši da bi to mogao biti moćan alat za vršenje pritiska na Izrael da se pridržava međunarodnih humanitarnih obaveza i teži prekidu vatre.

Evropska komisija i šefica vanjske politike EU Kaja Kallas su pod sve većim pritiskom da aktiviraju klauzulu o ljudskim pravima.

Međutim, podjele i dalje postoje unutar bloka od 27 članica, a Njemačka, Mađarska i Italija se protive kaznenim mjerama protiv Izraela i insistiraju da se dijalog mora održati.