Izraelski predsjednik Isaac Herzog traži od premijera Benjamina Netanyahua da pojasni da li je podstakao američkog predsjednika Donalda Trumpa da kritikuje odluku Herzoga o odbijanju pomilovanja, u jeku kontroverze oko optužbi za korupciju protiv Netanyahua, javlja Anadolu.

U četvrtak je Trump rekao da je odbijanje izraelskog predsjednika da pomiluje Netanyahua od optužbi za korupciju "sramotno", dan nakon što se američki predsjednik sastao s Netanyahuom u Bijeloj kući.

Herzog "traži pojašnjenja od Netanyahua nakon oštrih kritika koje mu je uputio američki predsjednik Trump", navodi se u dnevnim novinama "Yedioth Ahronoth".

Izraelski predsjednik "želi znati da li je Netanyahu stajao iza izjava, koje su zvaničnici opisali kao ozbiljnu uvredu suverenih izraelskih institucija", dodaje se.

"Ako se ispostavi da je Netanyahu ohrabrio Trumpa da iznese komentare, to bi predstavljalo 'crvenu liniju'", navodi list, pozivajući se na izvore bliske Herzogu.

Prema izvorima, Herzog je tokom vikenda primio desetine upita iz SAD-a i Izraela, što je učinilo neophodnim da se od Netanyahua traže pojašnjenja.

"Postoji razlika između kritike i uvrede, a ono što smo čuli od Trumpa bila je uvreda. Neko ga je očigledno nagovorio", rekao je zvaničnik za "Yedioth Ahronoth".

Prošlog novembra, Trump je poslao pismo Herzogu tražeći od njega da pomiluje Netanyahua, koji se sudi u slučajevima korupcije.

Netanyahu je formalno podnio zahtjev za pomilovanje 30. novembra prošle godine, tražeći oslobađanje od optužbi za korupciju bez priznavanja prekršaja ili povlačenja iz javnog života.

Od početka suđenja, Netanyahu je dosljedno negirao sve optužbe. Međutim, prema izraelskom zakonu, predsjedničko pomilovanje može se odobriti samo nakon priznanja krivice.

Osim domaćih postupaka, Netanyahu se suočava i s međunarodnom pravnom kontrolom.

U novembru 2024. godine, Međunarodni krivični sud izdao je nalog za njegovo hapšenje zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Gazi, gdje je od oktobra 2023. godine u brutalnim napadima ubijeno više od 72.000 ljudi, uglavnom žena i djece, a više od 171.000 je povrijeđeno.