Globalna trgovina ljudima krijumčarima godišnje donese 150 milijardi dolara

Gulsum Incekaya –

Oko 40,3 milion osoba godišnje na globalnom nivou bude žrtva trgovine ljudima, a svaka četvrta je maloljetnik. Oko 24,9 miliona žrtava bude prisiljeno na rad, 15,4 miliona na brak, a 4,8 miliona je žrtva seksualnog eksploatisanja.

Podaci Ureda Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), Međunarodne organizacije rada (ILO), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Izvještaj o trgovini ljudima (TIP) i izvještaji niza organizacija do čijih je podataka došao novinar Anadolu Agency (AA) pokazuju kako prihod od globalne trgovine ljudima na godišnjem nivou iznosi oko 150 milijardi dolara.

Trgovina ljudima je jedna od najbrže rastućih ilegalnih industrija u svijetu, a odlukom koju je Generalna skupština UN-a donijela 2013. godine, 30. juli je proglašen Svjetskim danom borbe protiv trgovine ljudima.

Ratovi, sukobi, siromaštvo, nejednakost, nepravda, klimatske promjene i potraga za boljim životom mnoge osobe dovode u situaciju da postanu žrtve trgovine ljudima.

Među rizičnim grupama su i žene i djeca, a ovaj problem je postao i sve izražajniji u Evropi, pogotovo zbog rata između Rusije i Ukrajine. Podaci UNODC-a pokazuju kako je seksualna eksploatacija najrašireniji oblik trgovine ljudima.

Podaci UN-a pokazuju kako se drugi najveći ilegalni prihod nakon trgovine drogom ostvaruje putem trgovine ljudima.

Trgovina ljudima u značajnom je porastu u proteklih nekoliko godina i postala je globalni problem. Žrtve su najčešće socijalno-ugrožene osobe, koje često misle da se nalaze u bezizlaznoj situaciji zbog čega nastoje izbjeći u bogatije zemlje.

Žrtve su nerijetko žene i djevojčice koje bivaju seksualno zlostavljan. Nerijetko su i žrtve prisile na brak. Muškarci i dječaci često su prisiljeni na rad na fizički teškim poslovima među kojima su ribarstvo, rudarstvo, građevinarstvo te sektori proizvodnje hrane i tekstila.

Nepravilne migracije na regionalnom i globalnom nivou značajni su faktori trgovine ljudima, a među najčešćim metama su žene i djeca, koji su nezaštićeni na migrantskim rutama.

Podaci ILO-a za 2021. godinu pokazuju kako je 40,3 miliona ljudi žrtva trgovine ljudima. Među njima je 24,9 miliona ljudi koji su žrtve prisilnog rada, a 4,8 miliona žrtve seksualne eksploatacije.

U prosjeku na 1.000 osoba u svijetu, 5,4 njih je žrtva trgovine ljudima. Kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem ljudi često koriste i najnovije tehnologije.

Početkom rata u Siriji, mnoge izbjeglice iz ove i susjednih zemalja koje su željele otići u Evropu, postale su jedna od najčešćih žrtava krijumčara.

Žrtve dok prelaze međunarodne granice često bivaju i žrtve kriminalnih grupa.

Iako ILO pretpostavlja da se trgovinom ljudima godišnje u prosjeku zaradi oko 150 milijardi dolara, UNODC navodi kako je teško doći do preciznih podataka. Ipak, pranje novca, korištenje kriptovaluta i drugih načina plaćanja onemogućavaju dolazak do preciznih podataka.

Iako je činjenica da su žene i djevojčice najčešće žrtve trgovine ljudima, došlo je do promjene u spolnim profilima žrtava.

Muškarci i dječaci čine 29 posto, a žene i djevojčice 71 posto žrtava. Oko 30,2 miliona (odnosno oko 75 posto) čine punoljetne osobe, a 10,1 miliona (ili oko 25 posto) maloljetnici.

Razlike su evidentne i po područjima. Tako su u subsaharskoj Africi djeca izloženija trgovini ljudima, dok su u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji u značajnom broju to punoljetni muškarci i žene.

Trgovina ljudima najizraženija je na sjeveru Afrike i Bliskom istoku. Posljednji podaci pokazuju kako je na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, čak i unutar zemlje, 45 posto ljudi žrtva trgovine ljudima.

U izvještaju o trgovini ljudima i krijumčarenju objavljenom u julu 2021. godine uvršteno je 17 zemalja koje prednjače. U izvještaju koji je obuhvatio 188 zemlja, najlošije su ocijenjeni Afganistan, Alžir, Mijanmar, Kina, Komori, Kuba, Eritreja, Iran, Nikaragva, Sjeverna Koreja, Rusija, Južni Sudan, Sirija, Turkmenistan i Venecuela.

Migracije koje su uslijedile nakon rata u Siriji doprinijele su povećanju trgovine ljudima.

Pored toga, na desetine hiljada žena i djece nakon rata između Rusije i Ukrajine koji je počeo 24. februara, postale su žrtve trgovine ljudima. Oko sedam miliona žena i djece koji su izbjegli iz Ukrajine izazvali su brigu kod organizacija za zaštitu ljudskih prava koje strahuju da bi dio njih mogao postati žrtva trgovine ljudima.