Cijene prirodnog plina u Evropi naglo su porasle u ponedjeljak, dostigavši rast i do 48% tokom dana, nakon što je tanker saobraćaj kroz Hormuški moreuz – ključnu arteriju globalnog energetskog snabdijevanja – gotovo zaustavljen poslije zajedničkih napada SAD-a i Izraela na Iran.

Na nizozemskom čvorištu Title Transfer Facility (TTF), najdubljoj i najlikvidnijoj evropskoj virtualnoj tački za trgovinu plinom, aprilskim fjučersima se trgovalo po cijeni od 47,2 eura po megavatsatu u 16.01 sati po lokalnom vremenu.

Prije napada, 27. februara, cijena je zatvorena na 31,95 eura po megavatsatu, što predstavlja rast od gotovo 48%.

Zabrinutost zbog globalnog snabdijevanja ukapljenim prirodnim plinom (LNG) dodatno je porasla nakon što je, prema izvještajima, jedna bespilotna letjelica lansirana iz Irana pogodila energetsko postrojenje kompanije QatarEnergy u industrijskom gradu Ras Laffan u Kataru.

Kompanija je potom saopćila da je obustavila proizvodnju LNG-a, što je dodatno podstaklo strah od poremećaja u snabdijevanju.

Hormuški moreuz, uski morski prolaz na ulazu u Perzijski zaljev, povezuje proizvodnju nafte i LNG-a na Bliskom istoku sa svjetskim tržištima preko Omanskog zaljeva i Indijskog okeana.

Oko 20% svjetskog izvoza LNG-a prolazi kroz ovaj strateški prolaz.

Katar, jedan od najvećih svjetskih izvoznika LNG-a, gotovo cjelokupan izvoz plasira upravo preko Hormuškog moreuza.

Iako je najveći dio tog LNG-a namijenjen azijskim kupcima, posebno Kini, svaki poremećaj u globalnom snabdijevanju vrši pritisak na rast cijena i u Evropi.

Dodatni faktor rasta cijena su i niske zalihe plina u Evropi, koje su pale ispod 30%.

Smanjene rezerve povećavaju potrebu za uvozom LNG-a sa međunarodnih tržišta, čineći evropsko tržište osjetljivijim na globalne poremećaje u snabdijevanju.