Evropska komisija saopćila je u petak da bi svaki mogući sastanak između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina bio dobrodošao ukoliko bi doprinio postizanju „pravednog i trajnog mira“ u Ukrajini, javlja Anadolu.

Govoreći na brifingu za medije, portparol Evropske komisije Olof Gill rekao je da „predsjednica (Ursula) von der Leyen pozdravlja svaki korak koji vodi ka pravednom i trajnom miru za Ukrajinu. Ako predloženi sastanak o kojem govorite služi toj svrsi, mi bismo ga pozdravili.“

Gill je naglasio da je stav Evropske unije o Ukrajini „dugoročan i dobro poznat“ te da je „krajnje vrijeme da Rusija prekine svoj besmisleni i nezakoniti rat i agresiju protiv Ukrajine“.

Dodao je da, iako detalji predloženog sastanka još nisu potvrđeni, Evropska komisija bi ga ocijenila pozitivnim „ako bi doprinio napretku ka postizanju mira“.

Na pitanje da li je Von der Leyen imala kontakte s Trumpom u vezi s ovim pitanjem, Gill je rekao da to ne može potvrditi, ali je dodao da je predsjednica Komisije „u redovnom kontaktu sa svim liderima u okviru naših nepokolebljivih napora da se postigne pravedan i trajan mir u Ukrajini“.

Druga portparolka Komisije, Anita Hipper, naglasila je da EU nastavlja podržavati sve mirovne napore: „Podržavamo mir. Podržavamo predsjednika Trumpa u njegovim naporima; želimo da to uspije. U tom kontekstu želimo dodatno pojačati pritisak na Rusiju.“

Dodala je da će se taj pritisak odraziti i u narednom, 19. paketu sankcija protiv Moskve.

Na pitanje da li bi Putin mogao putovati na eventualni sastanak, Hipper je pojasnila da su ruski predsjednik i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pod sankcijama zamrzavanja imovine, ali „nisu posebno obuhvaćeni zabranom putovanja“.

U četvrtak su ruski i američki predsjednici održali, kako je opisao savjetnik Kremlja Jurij Ušakov, „veoma sadržajan, ali i izuzetno otvoren i povjerljiv“ telefonski razgovor koji je trajao gotovo dva i po sata.

Ušakov je rekao da su Putin i Trump razgovarali o mogućnosti održavanja novog susreta licem u lice te se saglasili da predstavnici obje strane odmah započnu pripreme za samit, pri čemu je Budimpešta navedena kao mogući domaćin. Dvojica lidera posljednji put su se sastala 15. augusta u američkoj saveznoj državi Aljasci.

U međuvremenu, portparol Anouar El Anouini ponovo je potvrdio podršku EU Međunarodnom krivičnom sudu (MKS), nakon pitanja o obavezama Mađarske prema sudu u kontekstu njene odluke o povlačenju iz Rimskog statuta.

„Povlačenje stupa na snagu godinu dana nakon obavještenja depozitara. Jasno je da to ne utiče na obaveze države da sarađuje u istragama i postupcima koji su pokrenuti prije tog datuma“, dodao je.

Podsjetimo, Mađarska je 3. aprila, ubrzo nakon dolaska izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Budimpeštu, najavila povlačenje iz MKS-a, a u maju je mađarski parlament usvojio zakon kojim se pokreće jednogodišnji proces izlaska.

MKS je u okviru istrage o ratnim zločinima u Ukrajini u martu 2023. izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina.