Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) sastat će se u utorak u Briselu kako bi razmotrili buduće veze s Izraelom usred sve većih poziva na suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela i uvođenje sankcija Tel Avivu, ali stručnjaci kažu da unutrašnje podjele ostavljaju malo prostora za odlučnu akciju, javlja Anadolu.

Među mjerama koje će, kako se očekuje, predložiti visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas su potpuna ili djelomična suspenzija sporazuma, koji ocrtava političke, ekonomske i trgovinske odnose između dvije strane.

Dok suspenzija političkog dijaloga s vladom izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zahtijeva jednoglasno odobrenje i malo je vjerojatna zbog protivljenja zemalja poput Mađarske i Njemačke, a ukidanje trgovinskih pogodnosti zahtijeva samo kvalificiranu većinu.

Ostali prijedlozi uključuju isključivanje Izraela iz programa EU poput Horizon Europe i Erasmus+ i zabranu uvoza iz izraelskih naselja.

Prijedlozi su uslijedili nakon ministarskog sastanka 23. juna, na kojem su pronađene indikacije da je Izrael prekršio svoje obaveze u vezi s ljudskim pravima prema članu 2 sporazuma o pridruživanju zbog napada i akcija u Pojasu Gaze.

Niamh Ni Bhriain, koordinatorica Programa za rat i pacifikaciju u Transnacionalnom institutu, i Claudio Francavilla, zamjenik direktora za zastupanje EU u "Human Rights Watchu", izjavili su za Anadolu da je odgovor EU-a na krizu u Gazi bio politički nemaran, uprkos jasnim dokazima o zločinima i javnom pritisku.

"Jasno je kao dan da se u Gazi dešava genocid", rekla je Ni Bhriain, pozivajući se na privremenu presudu Međunarodnog suda pravde iz januara 2024. godine, koja je utvrdila uvjerljiv slučaj genocida nad Izraelom.

"U tom slučaju, izraelski odbrambeni tim je zapravo citirao izjave predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen... Prošlo je 21 mjesec (od početka rata u Gazi), a Evropska unija govori o potencijalnoj reviziji ovog sporazuma. To je apsolutno sramotno", dodala je.

Ni Bhriain je naglasila da su događaji poput bombardiranja bolnice Al-Shifa u Gazi, što su potvrdili nezavisni izvori i agencije UN-a, trebali biti "crvena linija", ali su umjesto toga otkrili ono što je ona nazvala "namjernim sljepilom" od strane EU-a.

- "Nema nade" za smislenu akciju

Ni Bhriain je poručila da "nema nade" za smislenu akciju ministara vanjskih poslova EU-a, rekavši da se, budući da prijedlozi Kallas zahtijevaju jednoglasnost EU-a, to "neće dogoditi".

Kallas je 10. jula objavila da je EU postigao dogovor s Izraelom o poboljšanju humanitarnog pristupa Gazi povećanjem broja kamiona s pomoći i poboljšanjem zaštite humanitarnih radnika.

Opisala je ovaj sporazum kao "taktiku preusmjeravanja" opravdanu "politički osjetljivim trenutkom", dodajući: "Naći će bilo koji mogući izgovor da ne poduzmu akciju."

Ni Bhriain je naglasila da ekonomski interesi i dalje nadjačavaju ljudska prava unutar EU.

"Spremni smo žrtvovati palestinski narod kako bi naša ekonomija mogla napredovati", rekla je.

Kritizirala je lidere EU-a što čine "apsolutni minimum" i samo mijenjaju ton umjesto da preduzimaju akciju.

"Lideri Evropske unije trenutno su više zabrinuti za završetak ljeta i korištenje dugog odmora do kraja augusta nego što su zapravo učinili nešto značajno kako bi zaustavili genocid nad palestinskim narodom."

Ni Bhriain je također osudila neuspjeh Evropskog parlamenta da osudi istupe predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, ističući "licemjerje" i "moralni bankrot" EU zbog podrške Izraelu "na svakom koraku".

- Premalo, prekasno -

Ponavljajući njeno gledište, Francavilla je opisao tekući pregled kao "neviđen", ali je tvrdio da dolazi "premalo i prekasno", s obzirom na "obim i ozbiljnost zloupotreba od strane izraelskih vlasti ne samo u Gazi već i na cijeloj okupiranoj palestinskoj teritoriji".

Naveo je široko rasprostranjene propalestinske proteste širom Evrope kao faktore koji stvaraju pritisak koji vlade EU-a "više ne mogu ignorisati", posebno nakon što je Izrael "učinio upravo suprotno od svega što je EU tražila, kršeći ljudska prava i međunarodno pravo".

"Pozivi na daljnji dijalog izgubili su svaki kredibilitet", rekao je, dodajući da EU mora nešto poduzeti.

Oni koji zagovaraju pristup "čekajmo i vidimo", rekao je, samo "kupuju vrijeme čija su valuta palestinski životi".

Pozvao je evropske lidere da pređu preko oprezne retorike "kada se dogode kršenja ovih razmjera".

Francavilla je pozvao Kallas da predloži i založi se za konkretne korake.

"Kallas bi trebala pustiti vlade da se suoče s odgovornošću za svoje izbore. Ako se, kako se bojim, ne postigne potrebna većina, onda oni koji ozbiljno namjeravaju poduzeti mjere trebaju razmotriti sudski spor. Ne mogu samo pasivno prihvatiti neaktivnost koja omogućava zloupotrebe ovih razmjera. Pa, ipak, predugo su to činili."