Nekoliko dana nakon što je Izrael pokrenuo smrtonosne napade u Gazi u oktobru 2023. godine, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola sletjele su u Tel Aviv s porukom podrške – prvih dvoje zapadnih zvaničnika koji su to učinili, javlja Anadolu.

Dvije godine kasnije, raspoloženje u Briselu je potpuno drugačije. Isti blok koji je nekada stajao iza Izraela sada razmatra sankcije protiv te zemlje optužene za genocid – nagli zaokret uzrokovan javnim negodovanjem, unutrašnjim pritiskom i produbljivanjem osjećaja moralne krize.

U izraelskim napadima u protekle dvije godine ubijeno je više od 67.000 Palestinaca u Gazi, većinom žena i djece, a ranjeno je skoro 170.000, prema podacima palestinskih vlasti.

Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija zaključila je prošlog mjeseca da Izrael čini genocid u enklavi, gdje je njegova opsada i blokada svih osnovnih potrepština također izazvala glad od posljedica koje je preminulo više od 460 Palestinaca, uključujući više od 150 djece.

Širom Evrope, protesti su ispunili ulice, optužujući EU za saučesništvo u razornom ratu Izraela.

Pod tim pritiskom, ton bloka je počeo da se mijenja. Do septembra 2024. godine, sama Von der Leyen je optužila Izrael da "potkopava dvodržano rješenje".

Ove godine, komisija je revidirala svoj sporazum o pridruživanju s Izraelom i utvrdila jasna kršenja ljudskih prava. Ubrzo nakon toga, Brisel je predložio svoje najjače mjere do sada - suspenziju trgovinskih olakšica, sankcionisanje ekstremističkih ličnosti i zamrzavanje miliona u fondovima EU-a.

Ipak, čak i dok se Brisel kretao ka odgovornosti, njegov odgovor je ostao zapetljan oklijevanjem i političkim podjelama.

Plan još uvijek čeka odobrenje država članica, gdje postoje duboke podjele između zemalja poput Španije i Irske, koje insistiraju na akciji, i drugih koje su oprezne zbog otuđenja tradicionalnih saveznika u američkoj i izraelskoj vladi.

I dok je SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom predstavio sveobuhvatan mirovni prijedlog od 20 tačaka za Gazu, Evropa se ponovo našla u situaciji da se oslanja na američku diplomatiju - gest koji bi mogao odgoditi ili čak ublažiti njen vlastiti pritisak za sankcije.

- Neuspjeh u vršenju pritiska na SAD -

Kenneth Roth, bivši izvršni direktor Human Rights Watcha, rekao je za Anadolu da je EU kasno priznao da je izraelski odgovor na napad Hamasa "otišao daleko dalje od vojnih ciljeva i postao rat protiv civilnog stanovništva Gaze".

"Posljednjih mjeseci, kako je genocid postao neosporiv, ​​a cilj (izraelskog premijera Benjamina) Netanyahua za masovno etničko čišćenje postao eksplicitniji, većina evropskih zemalja zaustavila je prodaju oružja Izraelu, a neke su formalno priznale palestinsku državu", rekao je.

Ali, njemačko oklijevanje i dalje čini nejasnim hoće li EU poduzeti kolektivnu akciju.

Dodao je da blok također nije uspio da se suprotstavi Trumpu, koji bi "sutra mogao okončati genocid zaustavljanjem masovne prodaje američkog oružja i vojne pomoći Izraelu".

Roth tvrdi da neaktivnost EU-a slabi njegov kredibilitet, posebno u prikupljanju podrške Ukrajini, i pozvao na jači pritisak na Washington.

"Pravo pitanje je da li EU maksimizira pritisak na Trumpa da obuzda Netanyahua", rekao je.

- Izrael gubi saveznike u Evropi -

Claudio Francavilla, zamjenik direktora za zagovaranje EU-a pri Human Rights Watchu, kategorizirao je odgovor EU-a kao "premalo i prekasno".

"Postoji jedna konvencija kojoj bi Evropa trebala biti posebno privržena – Konvencija UN-a o genocidu iz 1948. godine. Kao stranke ugovora, sve države EU-a su pravno obavezne da koriste sva razumno dostupna sredstva kako bi spriječile genocid. Ali, nisu to učinile", rekao je za Anadolu.

Međutim, priznao je značaj najnovijih poteza EU-a ka sankcionisanju Izraela.

"Značajno je da dolaze od predsjednice Evropske komisije, koja je njemački konzervativac i dugo je bila čvrsti saveznik Izraela, i značajno je da ih podržava sve veći broj vlada EU-a. Dakle, to znači da Izrael gubi saveznike u Evropi", rekao je Francavilla.

Pozvao je EU da usvoji praktične mjere, uključujući embargo na oružje, suspenziju bilateralnih sporazuma, podršku Međunarodnom krivičnom sudu i ograničenja trgovine s izraelskim naseljima.

- Lideri EU-a bi se suočili sa suđenjem u Hagu -

Niamh Ni Bhriain, koordinatorica Programa za rat i pacifikaciju u Transnacionalnom institutu, izjavila je za Anadolu da su EU i države članice "potpuno propale" u ispunjavanju svojih zakonskih obaveza da spriječe genocid.

"U svijetu u kojem se pravda provodi, vidjeli bismo kako se lideri EU-a suočavaju sa suđenjem u Hagu zbog saučesništva u genocidu. Sve manje od ovoga poslužit će za normalizaciju genocida", rekla je.

Ni Bhriain je kritikovala EU što nije nametnuo efikasne sankcije Izraelu.

"Čak i da se sankcije nametnu sada, to ne bi bilo dovoljno da se lideri EU-a oslobode njihove kriminalne odgovornosti", rekla je i dodala:

"Da, one su odavno trebale biti uvedene, ali su apsolutno neadekvatne za rješavanje katastrofalne situacije u Gazi. Ono što nam zaista treba je odgovornost za saučesništvo EU-a u genocidu."

Također je kritikovala evropsko usklađivanje sa SAD-om, rekavši da se EU učinio politički nebitnim.

"Umjesto da sam definiše svoj politički smjer, EU svaki put podržava američku imperiju."

Ni Bhriain tvrdi da je kredibilitet EU-a "u paramparčadi" i da se može obnoviti samo ako lideri budu odgovorni pred međunarodnim sudovima.

"Jednostavno, ne možemo prihvatiti da najmoćniji politički predstavnici Evrope mogu proći nekažnjeno podržavajući rat i genocid kao političko pitanje."