Danska i Švedska upozoravaju da je curenje plina ekvivalentno stotinama kilograma eksploziva
Kako navodi švedska državna televizija SVT, Danska i Švedska su uputile pismo Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) zbog negativnog utjecaja koji curenje plina može imati na okoliš i klimu
Stockholm
Curenje u ruskim plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru ekvivalentno je nekoliko stotina kilograma eksploziva, prenosi Anadolu Agency (AA).
Kako navodi švedska državna televizija SVT, Danska i Švedska su uputile pismo Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) zbog negativnog utjecaja koji curenje plina može imati na okoliš i klimu.
U pismu je izražena zabrinutost da je curenje plina jednako nekoliko stotina kilograma eksploziva.
Dok traju napetosti zbog curenja plina, Vijeće sigurnosti UN-a će, na zahtjev Rusije, održati sjednicu u petak kako bi se razgovaralo o curenju u plinovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2.
Danske i švedske vlasti tvrde da su zabilježena četiri curenja na gasovodima Sjeverni tok 1 i 2.
Gasovod Sjeverni tok 1 prostire se u dužini od 1.200 kilometara ispod površine Baltičkog mora, od ruske obale kod Sankt Peterburga do sjeveroistočne Njemačke. Otvoren je 2011. godine, a maksimalni kapacitet ovog gasovoda je 170 miliona kubnih metara gasa, koji se šalje iz Rusije za Njemačku.
Sjeverni tok 2, takođe, u ruskom vlasništvu proteže se paralelno sa prvim gasovodom. Izgrađen je u septembru 2021. godine, ali nije pušten u rad jer ga Njemačka nije odobrila. Projekat je u potpunosti zaustavljen samo nekoliko dana prije početka ruskog rata protiv Ukrajine 24. februara.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
 zbog negativnog utjecaja koji curenje plina može imati na okoliš i klimu){kind=link}