Guverner Centralne banke Francuske u srijedu je upozorio na uvođenje novih subvencija za ublažavanje rastućih cijena goriva, navodeći kao razlog krhke javne finansije zemlje, javlja Anadolu.

"Nemamo više novca", rekao je Francois Villeroy de Galhau za RTL, napominjući da su cijene goriva nedavno porasle na više od dva eura (2,3 dolara) po litri usred nestabilnosti globalnog tržišta nafte povezane s tenzijama na Bliskom istoku.

Pozivi opozicionih stranaka i sindikata za smanjenje poreza, vaučere za gorivo ili ograničenja cijena mogli bi dodatno opteretiti javni deficit, koji trenutno iznosi oko pet posto, rekao je.

"Rizik je daljnje produbljivanje deficita i plaćanje još više za naše hipoteke i poslovne kredite", dodao je Villeroy de Galhau.

Naglasio je da su energetska nezavisnost i ulaganja u energetsku tranziciju održiva dugoročna rješenja, a ne kratkoročne subvencije.

Guverner je napomenuo da će sukob na Bliskom istoku vjerovatno opteretiti francusku ekonomiju, doprinoseći nešto višoj inflaciji i sporijem rastu. Banka Francuske predviđa rast od 0,2 do 0,3 posto u prvom kvartalu i oko jedan posto za 2026. godinu.

Regionalne tenzije su eskalirale otkako su Izrael i SAD pokrenuli zajedničke napade na Iran 28. februara, u kojima je ubijeno više od 1.200 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija.

Teheran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i nekoliko zemalja Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne jedinice.

Iran je zatvorio Hormuški moreuz oko 1. marta. Kroz strateški plovni put obično se dnevno prevozi oko 20 miliona barela nafte i otprilike 20 posto globalne trgovine tečnim prirodnim gasom.