Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom porastao je za 63 posto od 1990-ih, dostigavši ​​procijenjenih 546.000 godišnje, prema najnovijem izvještaju o zdravlju i klimatskim promjenama časopisa "Lancet".

Izvještaj, objavljen u utorak, otkrio je da se 84 posto dana toplinskih valova opasnih po život zabilježenih između 2020. i 2024. godine ne bi dogodilo bez klimatskih promjena. Dojenčad i odrasli stariji od 65 godina ostaju najranjiviji.

Navodi se da je izloženost vrućini dovela do rekordnog gubitka od 639 milijardi radnih sati širom svijeta, što je oko 98 posto više od prosjeka 1990-ih, a što je rezultiralo procijenjenim udarom od 1,09 biliona dolara za globalnu ekonomiju, ili oko jedan posto globalnog BDP-a.

"Zdravstvene prijetnje klimatskih promjena dostigle su neviđene nivoe", navodi se u ovogodišnjem izvještaju.

Dodaje se da klimatske promjene destabiliziraju planetarne sisteme i uvjete okoliša od kojih ovisi ljudski život.

Pored smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, izvještaj je povezao izloženost dimu od šumskih požara s rekordnih 154.000 smrtnih slučajeva prošle godine.

Također je upozoreno da je globalni prosječni potencijal prijenosa denge, virusne infekcije koju šire komarci, porastao za 49 posto od 1950-ih.

U izvještaju se dodaje da zagađenje zraka od sagorijevanja fosilnih goriva uzrokuje oko 2,5 miliona smrtnih slučajeva svake godine.

Najnoviji podaci, iz 2023. godine, otkrivaju da su emisije nastale zbog energije porasle za 1,6 posto na rekordne nivoe, a globalni gubitak šumskog pokrivača porastao je za 24 posto na preko 28 miliona hektara.

U 2024. godini, globalne prosječne godišnje temperature površine prvi put u historiji premašile su predindustrijske nivoe za preko 1,5 stepeni Celzijusa, dok je protekla decenija bila najtoplija ikada zabilježena.

Objavljen neposredno prije klimatskih pregovora UN-a COP30 u Brazilu, izvještaj zdravstvenog časopisa pozvao je na veća ulaganja u energiju s nultom emisijom ugljika, infrastrukturu otpornu na klimu i poboljšano planiranje utjecaja na zdravlje.

Autori su žestoko kritikovali odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da povuče svoju zemlju iz međunarodnih programa pomoći i klimatskih inicijativa.

"Preokretanje ovih štetnih politika i unapređenje značajnih klimatskih akcija sada je ključno za zaštitu zdravlja i opstanka ljudi", navodi se u izvještaju.

"Ohrabrujuće je da to može istovremeno donijeti velike i neposredne zdravstvene i ekonomske koristi", dodaje se, uz napomenu da je čista energija činila deset posto rasta globalnog BDP-a u 2023. godini.