Bolivija se kreće prema drugom krugu predsjedničkih izbora, a u njemu će se naći centristički senator Rodrigo Paz i desničarski bivši predsjednik Jorge "Tuto" Quiroga.

Sa 90% prebrojanih glasačkih listića s nedjeljnog glasanja, Nacionalno izborno vijeće (CNE) objavilo je da je Paz osigurao 31% glasova, dok je Quiroga drugi sa 27%.

Paz, 57-godišnjak iz Kršćansko-demokratske stranke, iznenađujući je favorit. On je sin bivšeg predsjednika Jaimea Paza Zamore, koji je vladao od 1989. do 1993. godine. Rođen u Španiji tokom egzila njegove porodice od 1964. do 1982. godine, Paz je političku karijeru započeo kao zastupnik 2002. godine. Kasnije je služio kao gradonačelnik i guverner svoje rodne regije Tarija.

Jorge "Tuto" Quiroga (65) iz koalicije Alianza Libre je drugi kandidat u drugom krugu izbora. Quiroga, koji se tri puta bezuspješno kandidovao za predsjednika, prethodno je obavljao funkciju predsjednika od 2001. do 2002. godine. Završio je posljednju godinu mandata bivšeg vojnog diktatora Huga Banzera nakon što je Banzer podnio ostavku zbog raka pluća.

"Bolivija je svijetu rekla da želimo živjeti u slobodnoj naciji. Ovo je historijska noć", rekao je Quiroga nakon što su objavljeni preliminarni rezultati.

Ankete su uglavnom predviđale da će se Samuel Doria Medina, 66-godišnji biznismen desnog centra, takmičiti protiv Quiroge u drugom krugu. Međutim, Medina, koji je imao tri neuspješne predsjedničke kandidature, zauzeo je treće mjesto. Pet ostalih kandidata u utrci, uključujući ljevičara Andronica Rodrigueza, znatno su zaostajali.

Oba kandidata koja vode u utrci obećala su da će se distancirati od državnog ekonomskog modela koji nameće vladajuća stranka Pokret za socijalizam (MAS). Ovaj model, tvrde neki Bolivijci, uzrok je trenutne ekonomske krize u zemlji, koju karakterizira nedostatak američkih dolara, stalan rast troškova života i produženi periodi nestašice goriva zbog oslanjanja na uvoz.

Drugi krug izbora zakazan je za 19. oktobar. Da bi pobijedio u prvom krugu, kandidatu je bilo potrebno ili više od 50% glasova ili najmanje 40% sa 10 bodova prednosti u odnosu na drugoplasiranog.

Pored predsjednika i potpredsjednika, birači su glasali i za 36 senatora i 130 zastupnika.