Arapske zemlje članice Vijeća za saradnju zaljevskih država (GCC) pozvale su SAD da ne pokreće vojni napad na Iran, upozoravajući da bi takva intervencija mogla izazvati ekonomsku i političku nestabilnost u cijeloj regiji, izvještavaju mediji u utorak, prenosi Anadolu.

Saudijska Arabija, kojoj se pridružio Oman i Katar, privatno lobira kod administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što ih je Bijela kuća upozorila da se pripreme za moguću akciju protiv Teherana, prema "Wall Street Journalu".

Dok se ove zemlje nisu javno oglašavale dok se Iran i dalje suočava s masovnim protestima, iza kulisa su vršile pritisak na američke zvaničnike da preispitaju svoju odluku.

Prema riječima zvaničnika arapskih država Perzijskog zaljeva, svaki vojni napor za rušenje iranskog režima mogao bi ozbiljno poremetiti globalne isporuke nafte kroz Hormuški moreuz, koji je strateški plovni put kroz koji prolazi oko 20 posto svjetskih zaliha nafte.

Kako navode američki mediji, lideri ovih zemalja strahuju od domaćeg povratnog udara, ekonomskih zastoja i potencijalne odmazde ako američke snage djeluju.

Saudijski zvaničnici su navodno poručili Teheranu da neće učestvovati ni u kakvom sukobu niti dozvoliti pristup svom zračnom prostoru u te namjene, s ciljem da se distanciraju od direktne konfrontacije.

"Predsjednik sluša mišljenja o bilo kojem pitanju, ali na kraju donosi odluku koju smatra najboljom", rekao je zvaničnik Bijele kuće.

Američki predsjednik Donald Trump još nije donio konačnu odluku, ali je u utorak na društvenim mrežama objavio: "Pomoć je na putu", pozivajući iranske demonstrante da istraju.

Lideri Zaljeva zabrinuti su zbog nepredvidljivosti post-Khameneijevog Irana, uključujući mogućnost prelaska moći na Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) ili rezultiranja regionalnim haosom.

"Oni ne vole iranski režim", rekao je bivši američki ambasador Michael Ratney, "ali također imaju veliku averziju prema nestabilnosti."

Saudijska Arabija, fokusirana na svoj plan Vizija 2030 za diverzifikaciju ekonomije, smatra regionalni mir ključnim.

Analitičari sugeriraju da bi preferirani ishod Zaljeva bile domaće reforme u Iranu, a ne kolaps režima.

Iran potresaju talasi protesta od prošlog mjeseca, počevši od 28. decembra na teheranskom Velikom bazaru, zbog naglog pada iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova. Demonstracije su se kasnije proširile na nekoliko drugih gradova.

Vladini zvaničnici optužili su SAD i Izrael da podržavaju "nerede" i "terorizam".

Nema zvaničnih podataka o žrtvama, ali Agencija za ljudska prava (HRANA), grupa za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u, procjenjuje da je broj poginulih dostigao više od 2.550, uključujući snage sigurnosti i demonstrante, sa više od 1.134 povrijeđenih.

HRANA je objavila da je najmanje 10.721 osoba privedena, a 18.434 osobe su pritvorene na 585 lokacija širom zemlje, uključujući 187 gradova u svih 31 provincija.