Dok se Brazil priprema da ugosti 30. konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP30) u amazonskom gradu Belemu, naučnici su ponovo upozorili da se najveća svjetska tropska prašuma opasno približava nepovratnoj prekretnici.

Amazon ima ključnu ulogu u regulisanju globalne klime i očuvanju biodiverziteta, ali rastući pritisci izazvani krčenjem šuma, globalnim zagrijavanjem i sve učestalijim sušama guraju dijelove prašume prema trajnoj ekološkoj transformaciji.

"To se već dešava u južnom dijelu Amazonskog bazena", rekao je Jhan-Carlo Espinoza, francusko-peruanski istraživač iz Francuskog instituta za istraživanje i razvoj (IRD), za Vatican News u utorak.

On je naveo da regije poput bolivijskog dijela Amazona doživljavaju sve ozbiljnije i dugotrajnije suše i da počinju podsjećati na brazilski savanski ekosistem Cerrado. Rekordne suše zabilježene su i 2023. i 2024. godine.

U međuvremenu, sjeverni dijelovi basena bilježe intenziviranje hidrološkog ciklusa, obilježeno ekstremnim poplavama i velikim izlijevanjima rijeka.

Iako naučnici ne mogu tačno odrediti trenutak kada će Amazon dostići takozvanu tačku bez povratka, slažu se o ključnim granicama koje se ne smiju prekoračiti, navodi se u izvještaju.

"Između 17 i 20 posto amazonske šume već je uništeno, što je površina jednaka kombinovanoj veličini Francuske i Njemačke", rekao je Espinoza, dodajući da je još 17 posto šume degradirano ljudskim djelovanjem.

Tokom posljednje dvije decenije globalne temperature dostigle su najviše vrijednosti otkako postoje savremena mjerenja.

Ova kombinacija faktora znatno je smanjila sposobnost šume da apsorbuje ugljik i poremetila vodeni ciklus u regiji. Prema Espinozi, oko polovine padavina u Amazonu potiče iz reciklirane vlage koju stabla oslobađaju kroz proces evapotranspiracije.

Trenutni trendovi, istakao je istraživač, ugrožavaju dostupnost vode i sigurnost hrane u zemljama poput Bolivije i Perua.

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama COP30, koja će se održati od 10. do 21. novembra u Brazilu, fokusirat će se na pretvaranje ranijih obećanja u konkretne akcije i jačanje finansijske podrške zemljama koje su najugroženije klimatskim promjenama, dok geopolitičke napetosti i trgovinski sporovi nastavljaju testirati globalnu saradnju u borbi protiv klimatske krize.