Dvije godine nakon početka izraelskog genocida u Pojasu Gaze, palestinska enklava je fizički uništena, društveno fragmentirana i ekonomski urušena, javlja Anadolu.

S više od polovine raseljenog stanovništva, cijelim kvartovima sravnjenim sa zemljom i ključnim institucijama u ruševinama, Gaza se suočava s oporavkom za koji stručnjaci upozoravaju da bi mogao trajati decenijama i koštati milijarde dolara.

Sveobuhvatna privremena brza procjena štete i potreba za Gazu i Zapadnu obalu (IRDNA), izvještaj, koji su Svjetska banka, Evropska unija (EU) i Ujedinjene nacije (UN) objavili u februaru, prikazuje sumornu sliku, s procijenjenim troškovima od 53 milijarde dolara (oko 47,5 milijardi eura), a kratkoročne potrebe u prve tri godine oko 20 milijardi dolara (oko 18 milijardi eura).

Prema procjeni, koja ocjenjuje situaciju od oktobra 2023. do januara 2025. godine, procijenjena fizička šteta iznosi oko 29,9 milijardi dolara (oko 26 milijardi eura), a ekonomski i društveni gubici 19,1 milijardu dolara (oko 17 milijardi eura).

Druge procjene stavljaju troškove obnove enklave čak i veće od brojki navedenih u izvještaju IRDNA.

Ured za medije Gaze procijenio je početne gubitke u vitalnim sektorima na više od 70 milijardi dolara (oko 63 milijarde eura), u saopćenju u petak, zahtijevajući hitan plan za obnovu.

Ahmed Bayram, savjetnik za medije i komunikacije Norveškog vijeća za izbjeglice (NRC), rekao je da će obnova Gaze zahtijevati globalni poticaj, kakav možda nije viđen decenijama.

"Izazovi za obnovu Gaze bit će ogromni i zahtijevat će od Izraela da se obaveže da će omogućiti brzu popravku infrastrukture i puteva i ulazak građevinske opreme i materijala", rekao je.

Mamoun Besaiso, savjetnik UN o obnovi Gaze naglasio je hitne potrebe Palestinaca koji žive u Gazi.

"Glavne neposredne stvari koje treba obezbijediti ljudima su sklonište. Zatim moramo uspostaviti osnovne usluge, posebno vodu. Moramo im donijeti hranu, a moramo im pružiti i medicinske usluge i obrazovanje prije povratka u školu", rekao je Besaiso.

Za sada, istakao je, fokus mora biti na preokretanju smrtonosne gladi i obezbjeđivanju privremenog skloništa za ljude da ostanu prije zime.

"Danas se fokus mora staviti na očuvanje ljudskog života u Gazi."

- Stambeno zbrinjavanje: Najrazoreniji sektor -

Stambeno zbrinjavanje ostaje najteže pogođeni sektor u Gazi, prema nekoliko izvještaja.

IRDNA ​​je saopćila da je 15,2 milijarde dolara, ili 30 posto ukupnih troškova, namijenjeno za obnovu kuća, pri čemu stanovanje čini najveći dio potreba za oporavkom.

U kratkoročnom periodu, tri godine, potrebe se procjenjuju na oko 3,7 milijardi dolara, s prioritetom da se obezbijedi sklonište i stambene opcije dok se priprema za oporavak stanovanja.

U srednjoročnom i dugoročnom periodu, najveće potrebe se odnose na obnovu uništenih kuća u iznosu od 11,4 milijarde dolara, navodi se u izvještaju.

Izraelski rat u Gazi najviše je pogodio stambeni sektor, pretrpjevši 15,8 milijardi dolara ili 53 posto štete.

Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric rekao je da je Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) naznačio da je oko 81.000 stambenih jedinica oštećeno od oktobra 2023. godine.

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) saopćila je u maju da je Izrael uništio 92 posto palestinskih domova u enklavi.

- Zdravstveni sistem na ivici kolapsa -

Rekonstrukcija zdravstvenog sektora u Gazi koštat će više od 7 milijardi dolara, prema procjenama WHO-a, pokrivajući humanitarni odgovor, rani oporavak i dugoročnu obnovu.

Zdravstvena agencija UN-a saopćila je da je izraelska vojska izvela 778 napada na zdravstvene ustanove, oštetivši 34 bolnice, 91 medicinski centar i 210 kola hitne pomoći.

Kao rezultat toga, više od polovine od 228 bolnica i centara primarne zdravstvene zaštite u Gazi prestalo je s radom, saopćila je OCHA.

Oko trećina od 176 centara primarne zdravstvene zaštite u Gazi je djelimično funkcionalno, a više od 1.700 zdravstvenih radnika ubijeno je od oktobra 2023. godine.

- Obrazovanje: Izgubljena generacija -

Potrebe za oporavkom obrazovanja procjenjuju se na 3,8 milijardi dolara tokom pet godina, saopćila je IRDNA.

"Kratkoročne potrebe procjenjuju se na oko 2,6 milijardi američkih dolara i fokusirale bi se na postavljanje privremenih objekata za učenje, uključujući šatore i montažne zgrade, vraćanje obrazovnih objekata koji su prenamijenjeni u skloništa za interno raseljene osobe (IRDNA) kada je to moguće, pružanje psihosocijalne podrške i rješavanje ozbiljnih gubitaka u učenju."

Srednjoročne i dugoročne strategije oporavka iznose 1,2 milijarde američkih dolara i fokusiraju se na obnovu uništenih objekata, unapređenje digitalne infrastrukture i jačanje otpornosti sektora", saopštila je IRDNA.

Prema podacima UNESCO-a, od jula 2025. godine, 97 posto škola je pretrpjelo određeni stepen oštećenja svojih zgrada, a 518 od 564 škola je trebalo ili potpunu rekonstrukciju ili veliku rehabilitaciju da bi bile funkcionalne.

Podaci UN-a pokazuju da je od početka napada krajem 2023. godine ubijeno 17.237 učenika, 1.271 univerzitetski student i 967 prosvjetnih radnika, a skoro 660.000 djece nije pohađalo školu.

- Energetski sektor: Gaza u mraku -

IRDNA ​​procjenjuje da su kratkoročne potrebe energetskog sektora 365 miliona dolara, osiguravanjem najmanje 322.000 litara goriva dnevno za dizel generatore kako bi se zadovoljile hitne humanitarne potrebe u zdravstvu, proizvodnji vode i hrane.

"Srednjoročne i dugoročne potrebe procjenjuju se na 1,1 milijardu američkih dolara, s fokusom na ponovno pokretanje svih IEC (Međunarodne elektrotehničke komisije) vodova za napajanje 120 MW, omogućavanje GPP-u sa oko 400.000 litara goriva dnevno za proizvodnju 70 MW, instaliranje preko 67 MW solarnih PV (fotonaponskih) sistema sa sistemom za skladištenje energije u baterijama i istraživanje obnovljivog uvoza energije iz Egipta", navodi se.

Izvještaji ukazuju na to da je energetski sektor Gaze već bio ograničen zbog ograničenog uvoza električne energije i lokalne proizvodnje na manje od 35% potražnje, što je stvorilo široko rasprostranjene nestašice i česte nestanke struje.

- Voda, sanitacija, higijena -

Od 7. oktobra 2023. godine, Izrael je uništio vodovodne objekte, jedinice za desalinizaciju i kanalizacijske sisteme u Gazi. Potrebe za obnavljanjem sektora za vodu, sanitaciju i higijenu (WASH) u Gazi iznose 2,7 milijardi dolara, saopštila je IRDNA.

"Neposredne i kratkoročne potrebe iznose 664 miliona američkih dolara, što uključuje ponovno uspostavljanje osnovnih usluga vodosnabdijevanja i sanitacije, hitne popravke, obezbjeđivanje alternativnih izvora vode putem kamionskog prevoza i flaširane vode, te pristup higijenskim potrepštinama."

Preostale 2 milijarde dolara bi se fokusirale na strategije za davanje prioriteta izgradnji otpornih vodovodnih i kanalizacijskih mreža, proširenje sistema za desalinizaciju i ponovnu upotrebu kako bi se ojačale lokalne zalihe vode.

Izvještaj stručnjaka UN-a iz jula navodi da je 89 posto vodovodne i sanitarne infrastrukture Gaze oštećeno ili uništeno od strane izraelskih snaga, ostavljajući preko 90 posto domaćinstava nesigurnim u pogledu vode.

- Kulturno naslijeđe: Tiha žrtva -

Izraelski rat je također uništio kulturni i baštinski sektor Gaze, sa približno 53 posto lokaliteta baštine oštećenim ili uništenim, što je rezultiralo ukupnom procjenom štete od 120 miliona dolara, saopćila je IRDNA.

Značajni gubici uključuju 27 posto kulturnih dobara koja su teško oštećena ili uništena, uključujući arheološka nalazišta i značajne historijske građevine, navodi se. Procjena je pokazala da neposredne i kratkoročne potrebe za 1,5 godinu iznose 48 miliona dolara i fokusiraju se na zaštitu oštećenih lokaliteta baštine, dok dugoročni napori iznose 144 miliona dolara za opsežnu konzervaciju, rehabilitaciju i rekonstrukciju.

- Izazovi, prepreke -

Što se tiče izazova na putu obnove i rekonstrukcije Gaze, Besaiso je rekao da su jedan od glavnih problema neeksplodirana ubojita sredstva.

"Sada 30 posto ovih bombi ne eksplodira. Ovo je vrlo opasno", rekao je.

Drugi problem je prisustvo mrtvih tijela ispod ruševina, rekao je Besaiso, naglašavajući da je čak i nakon prekida vatre Izrael pogodio zgradu sa 60 ljudi zarobljenih ispod ruševina.

Unos sirovina, građevinskog materijala i teške opreme je još jedna prepreka, pri čemu Izrael ima potpunu kontrolu nad obnovom Gaze.

"Ne smijemo unijeti ni jednu vreću cementa u Gazu osim ako Izrael to ne odobri. Zato rekonstrukcija postaje preduga", rekao je Besaiso.

Pozivajući se na izvještaj UN-a od prošle godine, Besaiso je rekao da ako Izrael nastavi kontrolirati opremu, trebalo bi 14 godina da se uklone ruševine i 80 godina da se izgrade kuće.

"Želimo da sav građevinski materijal ide u Gazu 24/7 bez prestanka i da se dozvoli teška oprema poput dizalica i buldožera."

- Ko će obnoviti Gazu? -

Stručnjaci su izrazili zabrinutost zbog sredstava potrebnih za obnovu.

Besaiso je istakao da nekoliko donatora oklijeva, bojeći se ponovljenih ciklusa uništavanja.

"Međunarodne agencije su pristale pomoći, ali imaju uslove da neće ulagati u Gazu dok i osim ako se ne pronađe održivo političko rješenje za Gazu."

Besaiso, koji je bio zadužen za izgradnju u Gazi tokom rata 2008-2009., u kojem je Izrael uništio nekoliko objekata, rekao je da je EU obezbijedila sredstva za obnovu. Ali, dvije godine kasnije, Izrael je uništio mnoge kuće, a EU je odbio pomoći.

Istakao je da je prošle godine među donatorima bilo diskusije da će sav novac ići u fond Svjetske banke, međutim, EU je odbio poslati sredstva Svjetskoj banci i upravlja svojim sredstvima.

Rekao je da, iako je pitanje ko će biti zadužen za sredstva, Egipat je predložio opciju privremenog aranžmana za upravljanje obnovom Gaze, nazvavši ga Koordinacijskim odborom zajednice - timom stručnjaka i tehnokrata.

Besaiso je naglasio da bi se Izrael, kako bi se postigla potpuna obnova i oporavak, trebao potpuno povući iz Pojasa Gaze, navodeći primjere da se izgradnja vodovodnih ili kanalizacijskih cijevi neće dogoditi, jer Izrael kontrolira zemlju.

"Ako Izrael nastavi okupirati 53 posto Pojasa Gaze, ne možemo izvršiti potpunu obnovu", rekao je.