Rumuni su u nedjelju izašli na birališta kako bi izabrali novog predsjednika na izborima koji se smatraju jednim od najznačajnijih u demokratskoj historiji zemlje. javlja Anadolu.

U drugom krugu izbora učestvuju dvojica radikalno različitih kandidata: George Simion, vođa krajnje desničarskog Saveza za Uniju Rumuna (AUR), i Nicusor Dan, nezavisni centristički gradonačelnik Bukurešta, glavnog grada u kojem živi četvrtina od 19 miliona stanovnika Rumunije.

Nedavne predizborne ankete pokazale su da se njih dvojica razlikuju u samo nekoliko procentnih poena, što ukazuje na tijesnu trku za to ko će voditi zemlju – članicu EU-a i NATO-a koja graniči s Ukrajinom – u geopolitički kritičnom trenutku.

- Ko glasa i za šta -

Ovo je treći put da Rumuni glasaju za predsjednika za manje od šest mjeseci.

Prvobitno glasanje u novembru prošle godine poništio je Ustavni sud zbog navodnog stranog miješanja, posebno Rusije, a pobjedniku krajnje desnice Calinu Georgescuu zabranjeno je da se ponovo kandiduje.

Prvi krug glasanja na novim izborima održan je 4. maja, gdje se Simion pojavio kao ubjedljivi favorit.

Odluku o pobjedniku u drugom krugu donosi oko 18 miliona birača s pravom glasa - uključujući oko sedam miliona onih koji žive u inostranstvu.

U prvom krugu izlaznost je bila oko 53 posto, sa otprilike 9,5 miliona glasača, što odražava učešće viđeno na prošlogodišnjim poništenim izborima.

Rumunski predsjednik ima petogodišnji mandat i značajan autoritet u polupredsjedničkom sistemu zemlje. Funkcija dolazi s ovlaštenjima koja uključuju komandovanje oružanim snagama, vođenje Vrhovnog vijeća nacionalne odbrane, imenovanje premijera, utjecaj na imenovanja sudija i oblikovanje vanjske politike - posebno u odnosu na EU i NATO.

- Veoma različiti kandidati -

Glasanje će, kažu analitičari, odlučiti hoće li Rumunija ostati na putu evropskih integracija ili će zauzeti oštar nacionalistički zaokret, koji bi mogao preoblikovati njeno mjesto unutar EU-a i opteretiti diplomatske saveze.

Simion (39), koji je u prvom krugu osvojio skoro 41 posto glasova, smatra se žestokim nacionalistom i poznat je po divljenju prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, protivljenju vojnoj i finansijskoj pomoći Ukrajini, te euroskeptičnoj i izolacionističkoj retorici.

Prethodno mu je bio zabranjen ulazak u Ukrajinu i Moldaviju zbog zalaganja za granice Rumunije prije Drugog svjetskog rata, stav koji uključuje teritorijalne pretenzije prema Moldaviji i dijelovima današnje Ukrajine.

Dan (56) osigurao je oko 21 posto glasova u prvom krugu i računa na snažnu izlaznost birača u urbanim centrima Rumunije, mladih i dijaspore.

Bivši matematičar i građanski aktivista Dan je čvrsto za EU, pro-NATO i podržava nastavak pomoći Ukrajini. U njegovoj kampanji akcenat je bio na reformama, transparentnosti i kontinuiranom usklađivanju sa zapadnim institucijama.

- Rastući nacionalizam -

Uspon Simiona „odražava rastuće razočarenje vladajućom koalicijom, koju mnogi Rumuni smatraju korumpiranom i neefikasnom“, kaže Alexandru Damian, politički analitičar i programski direktor Rumunskog centra za evropske politike.

AUR, objasnio je, kapitalizirao je na široko rasprostranjenim socioekonomskim frustracijama, uključujući inflaciju, loše javne usluge i percepciju elitizma među rumunskim političkim establišmentom.

Poruke stranke – potaknute populizmom na društvenim mrežama, zapaljivom retorikom i nacionalizmom – odjeknule su posebno u ruralnim područjima i među biračima razočaranim tradicionalnim strankama, dodao je.

Damian je primijetio da je lider AUR-a strateški ublažio svoju retoriku, uključujući afirmaciju mjesta Rumunije u EU-u i NATO-u, kako bi proširio svoju privlačnost izvan provincija sa jakim nacionalističkim ili društveno konzervativnim tendencijama.

- Ekonomija i odnosi s EU-om -

Tržišta su brzo reagovala na rezultate prvog kruga izbora, a rumunski leu je zabilježio nagli pad vrijednosti usred straha investitora od političke i ekonomske nestabilnosti pod potencijalnim Simionovim predsjedavanjem.

Damian je upozorio da bi Simionova pobjeda mogla dovesti do ozbiljnih izazova za rumunsku ekonomiju, koja se već bori s visokom inflacijom i budžetskim deficitom.

Rumunija se trenutno uveliko oslanja na fondove EU-a za razvojne projekte i infrastrukturu, a blok "možda neće htjeti da ih obezbijedi nekome ko se snažno protivi njegovim temeljnim stavovima i principima", rekao je.

Damian je također upozorio da bi Simionovo predsjedavanje moglo produbiti polarizaciju između urbanog i ruralnog stanovništva i proširiti podjele unutar rumunske dijaspore.

"Iako su frustracije koalicijom opravdane, krajnja desnica ne nudi održiva rješenja za korupciju ili nejednakost. Alternativa je proevropski kandidat koji može riješiti ove probleme, a istovremeno ojačati demokratiju", rekao je i dodao: „Ishod izbora će odrediti hoće li Rumunija težiti reformama i integraciji ili će skrenuti ka nacionalizmu i izolacionizmu, potencijalno odražavajući druge neliberalne režime u regiji.“