Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska izjavila je da će se samit saveza u Ankari u julu fokusirati na sprovođenje prošlih odluka i postizanje opipljivih rezultata.

Govoreći u ponedjeljak na Konferenciji o sigurnosti u Oslu u Norveškoj, Šekerinska je rekla da su se svi saveznici na prošlogodišnjem samitu u Hagu složili da do 2035. godine izdvajaju 5% bruto domaćeg proizvoda za potrošnju na odbranu.

„Samit u Ankari će biti fokusiran na sprovođenje i postizanje konkretnih rezultata“, rekla je.

Naglašavajući potrebu da se ispuni obaveza od 5%, Šekerinska je rekla da će to pitanje ostati prioritet u Ankari, uključujući i dan industrije usmjeren na poboljšanje saradnje sa odbrambenim kompanijama.

„Organizovat ćemo dan industrije koji će se u velikoj mjeri fokusirati na to kako možemo podržati industriju i kako možemo bolje koristiti dodatna sredstva, ali nadamo se bez stvaranja dodatnih troškova“, rekla je.

Šekerinska je rekla da je poruka saveznicima jasna: povećati zajedničke nabavke, produbiti saradnju i insistirati na inovativnijim rješenjima kako bismo ispunili ciljeve u pogledu sposobnosti.

„Hajde da radimo više zajedničkih nabavki. Pokušajmo više sarađivati ​​i insistirajmo na inovativnijim rješenjima kada tražimo prave ciljeve u pogledu sposobnosti“, rekla je, dodajući da će ova pitanja biti visoko na dnevnom redu samita.

Također je rekla da će povećanje podrške Ukrajini biti ključna tema na samitu u Ankari.

„Situacija jeste i bila je teška“, rekla je Šekerinska, opisujući uslove na terenu u Ukrajini.

Napomenula je da, iako je pažnja trenutno usmjerena na mirovne napore, kontinuirana vojna podrška ostaje neophodna.

„Znamo da je fokus sada na mirovnom procesu, ali također znamo da moramo nastaviti s ovom podrškom jer, kao što vidite čak i danas, borbe nisu prestale“, rekla je. „Napadi, posebno na civilnu i energetsku infrastrukturu, samo su se pojačali.“

„Ove tri stvari će biti naš fokus dok se krećemo prema Ankari“, dodala je.

Šekerinska je rekla da je napredak ka cilju od 5% neravnomjeran, pri čemu neke zemlje napreduju brže prema ambicioznijim rokovima, dok druge zaostaju. Naglasila je da i politički lideri i predstavnici industrije prepoznaju da povratak na predratne nivoe potrošnje na odbranu više nije opcija.

Također je podvukla važnost snažnih transatlantskih odnosa, rekavši da se razlike među saveznicima moraju rješavati kroz dijalog.

„Demokratije raspravljaju interno i sa saveznicima“, rekla je, dodajući da je „DNK saveza da raspravlja, pronalazi rješenja i usklađuje se oko zajedničkih sigurnosnih interesa“, proces za koji je tvrdila da je već preoblikovao pristup NATO-a arktičkoj sigurnosti.