Liban i Sirija rade na izgradnji novog odnosa zasnovanog na povjerenju, zajedničkim interesima i međusobnom poštovanju suvereniteta, rekao je zamjenik premijera Libana Tarek Mitri za Anadolu, naglašavajući da se saradnja proteže dalje od pitanja sirijskih zatvorenika.

U intervjuu za Anadolu, Mitri je rekao da razgovori između Bejruta i Damaska ​​pokrivaju niz pitanja i da pisani sporazum nije potreban za unapređenje bilateralnih odnosa.

Mitri je posjetio Siriju 20. novembra 2025. godine, gdje se sastao s predsjednikom Ahmadom al-Sharaom i visokim zvaničnicima u okviru obnovljenih diplomatskih napora između dvije zemlje za reorganizaciju neriješenih dosijea i jačanje saradnje.

Rekao je da "izraelska vojna i zračna nadmoć predstavlja prijetnju regionalnoj sigurnosti", ali je dodao da "ne može vladati regijom niti oblikovati novi Bliski istok uprkos svojoj nadmoći i sposobnosti za uništenje".

Već skoro dvije godine izraelska vojna ofanziva potresa Bliski istok. Pored ratova u Gazi i Iranu, Izrael vodi rat u Libanu i pokreće zračne napade na Siriju, Jemen i Katar.

Izrael decenijama okupira palestinsku teritoriju i zemlju u Siriji i Libanu. Odbija se povući i odbacio je uspostavljanje nezavisne palestinske države, s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom, na granicama prije 1967. godine.

- Sirijsko-libanski dosijei -

Mitri je rekao da libansko-sirijska saradnja uključuje kontrolu granica i povratak sirijskih izbjeglica.

Rekao je da povratak 500.000 sirijskih izbjeglica iz Libana u Siriju tokom protekle godine ne bi bio moguć bez koordinacije između dvije zemlje, "čak ni bez potpisivanja formalnih sporazuma".

Ranije ove godine, Liban je objavio da se više od pola miliona sirijskih izbjeglica vratilo u Siriju tokom 2025. godine, što su zvaničnici opisali kao "siguran i održiv" povratak.

Prije nego što su objavljeni najnoviji podaci, libanske procjene su da se broj Sirijaca u zemlji kreće oko 1,5 miliona, uključujući oko 880.000 registrovanih kod Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice.

Mitri je rekao i da saradnja između Bejruta i Damaska ​​"ide dalje od pitanja sirijskih zatvorenika u Libanu".

Prošle sedmice, dvije zemlje su potpisale sporazum o transferu oko 300 osuđenih Sirijaca u njihovu matičnu zemlju kao dio napora za rješavanje pitanja zatvorenika u Libanu koji datiraju još iz godina sirijskog ustanka i traju do pada režima Basahara al-Assada krajem 2024. godine.

Mitri je napomenuo da je pitanje razgraničenja granice između Libana i Sirije "trenutno odgođeno i nije na vrhu dnevnog reda", ali je naglasio da su sva pitanja od obostranog interesa "na stolu za diskusiju".

Rekao je da neposredna pitanja, poput sporova koji uključuju teretne kamione, ponekad mogu zasjeniti dugoročne strateške dosjee.

Liban i Sirija su se u četvrtak složili da usvoje "privremeni" mehanizam za regulisanje kretanja kamiona između dvije zemlje tokom sedam dana kako bi se riješila gužva na granici.

Sporazum je uslijedio nakon odluke koju je 6. februara donijela Generalna uprava za kopnene i morske luke Sirije kojom se zabranjuje ulazak kamiona koji nisu sirijski u zemlju preko kopnenih prelaza.

Odluka je zahtijevala od kamiona da istovare teret na carinskim terminalima i prebace ga na sirijska vozila, što je uzrokovalo nagomilavanje desetina kamiona na graničnom prelazu Masnaa.

- Izrael i regionalna sigurnost -

Na pitanje o vezama Turske s Egiptom i Saudijskom Arabijom, Mitri je rekao: "Obje zemlje su bratske države Libanu i nadam se da će ovo približavanje imati pozitivan utjecaj na cijelu regiju."

"Čekamo da vidimo plodove ovog približavanja, a onda možemo razgovarati o detaljima. Za sada, u principu govorim o općoj opciji koju su dvije zemlje odabrale."

Mitri je rekao da prati godišnja istraživanja javnog mnijenja u arapskim i drugim zemljama regije i napomenuo da "više od 10 godina, uprkos političkim fluktuacijama, oko 80 posto učesnika u ovim anketama smatra Izrael prijetnjom regionalnoj sigurnosti".

Ta percepcija "čvrsto je ukorijenjena u javnoj svijesti i pojačana je izraelskim praksama u Siriji, Libanu i Palestini", što jača zabrinutost da izraelska zračna nadmoć predstavlja prijetnju regionalnoj sigurnosti, objasnio je.

Mitri je također napomenuo da "stav prema Izraelu i zajednička percepcija njegove opasnosti mogu biti jedna od motivacija za zbližavanje među zemljama u regiji".

"Uprkos svemu što se govori o ulasku u izraelsku eru, Izrael, sa svojom zračnom i obavještajnom nadmoći i korištenjem umjetne inteligencije i drugih sposobnosti, sposoban je za uništenje, ali nije sposoban vladati našom regijom ili oblikovati novi Bliski istok."

Od stupanja na snagu primirja s libanskom grupom Hezbollah krajem novembra 2024. godine, Izrael je gotovo svakodnevno kršio pravila u Libanu, u kojima su ubijene stotine ljudi.

Izrael je započeo ofanzivu protiv Libana u oktobru 2023. godine i eskalirao je u rat velikih razmjera u septembru 2024. godine, ubivši više od 4.000 ljudi i ranivši oko 17.000.