Ideje krajnje desnice, koje su nekada bile potisnute na političke margine, sve više ulaze u njemački mejnstrim, a stručnjaci upozoravaju da taj trend sada ugrožava osnovne demokratske vrijednosti.

Nova saznanja iz dugogodišnje studije “Die Mitte“ pokazuju da jedan od pet Nijemaca, koji sebe vide kao dio društvenog mejnstrima, više ne odbacuje jasno izjave povezane s ideologijom krajnje desnice.

Istraživači kažu da to predstavlja najjaču normalizaciju krajnje desničarske ideologije u proteklih deset godina.

“Jasno uočavamo da se u centru društva, onome što definiramo kao demokratski centar, desničarsko-ekstremistička osjećanja, slike i pogledi na svijet sve više dijele“, rekao je Andreas Zick, jedan od glavnih autora studije.

Upozorio je da je podrška agresivnom nacionalizmu i šovinizmu porasla na 20 posto, dok osnovno načelo krajnje desnice, da je njemački identitet stvar krvi i porijekla, dobija sve više pristalica izvan poznatih ekstremističkih krugova.

“Ono što desničarski ekstremizam pokušava propagirati jeste da postoji prirodni njemački narod, zasnovan na tradiciji i historiji. Ovaj pogled sada je šire prihvaćen u centru društva nego prethodnih godina. To su aspekti normalizacije“, rekao je Zick za Anadolu.

Studija, provođena tokom 2024. i 2025. godine, otkriva uznemirujući porast neliberalnih stavova i normalizaciju ksenofobnih i krajnje desničarskih pogleda, čak i među onima koji ne glasaju za ekstremističke partije.

Istraživači su utvrdili da predrasude, stereotipi i diskriminacija prema migrantima rastu, dok povjerenje u ključne demokratske institucije opada, a simpatije prema autoritarnim rješenjima se šire.

– Demokratski sistem gubi povjerenje –

Istraživači navode da se njemačka demokratija suočava s rastućom krizom povjerenja.

Opće nepovjerenje u demokratske institucije naglo je poraslo sa 14,3 posto u periodu 2020–2021. na 21,5 posto u 2024–2025.

Još upadljiviji je gubitak povjerenja u izbore. Udio ljudi koji dovode u pitanje legitimitet izbornog procesa više se nego utrostručio, s 5,8 posto na 18,2 posto.

“Ovo je upozoravajući signal da povjerenje opada i da to ide ruku pod ruku sa slaganjem sa stavovima krajnje desnice“, rekla je Beate Kupper, druga glavna autorica studije “Die Mitte“.

“Kao što statistika pokazuje, oni koji ne vjeruju demokratiji otvoreniji su za antidemokratske ponude“, dodala je.

Porast otuđenja pripisala je nekoliko faktora i to frustraciji zbog neuspjeha politika, uvjerenju da političke elite ignorišu obične građane i privlačnosti populističkih narativa koji obećavaju brza i emocionalna rješenja.

“Ako pogledate detaljnije, vidite da dosta ljudi ima neliberalno shvatanje demokratije. Na primjer, žele ukinuti temeljna prava manjina, što je neliberalni stav prema demokratiji i nije dio njemačkog Ustava“, rekla je Kupper za Anadolu.

– Dramatična promjena među mladim Nijemcima –

Najuznemirujuća promjena pojavljuje se među mlađim generacijama. Studija je otkrila da 12,5 posto ispitanika uzrasta 18–34 godine otvoreno podržava ksenofobne stavove, što je više nego dvostruko u odnosu na 5,9 posto u grupi od 35–64 godine i gotovo dva puta više od 6,5 posto među osobama starijim od 65 godina.

“Mladi su patili zbog pandemije COVID-a, kriza, i imaju osjećaj da ih mejnstrim političari ne čuju“, rekao je Zick, navodeći zatvaranje škola, ekonomsku nesigurnost i trenutnu stambenu krizu.

Istakao je i ulogu internetske propagande.

“Ono što vidimo u mnogim studijama u Njemačkoj jeste da se politički stavovi mladih oblikuju putem društvenih mreža. A, desničarski ekstremizam i populizam mnogo ulažu u društvene mreže, političke poruke i političke vijesti“, rekao je.

Porast kratkog, emocionalnog sadržaja krajnje desnice promijenio je političko angažovanje mladih birača i sam politički pejzaž.

Na izborima u februaru 2025. krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je 20,8 posto, svoj najjači nacionalni rezultat do sada. Trenutne ankete stavljaju AfD na 26 posto, ispred konzervativaca kancelara Friedricha Merza i dominantnu u nekoliko istočnih regija.

– Skoro trećina smatra da je AfD stranka kao i svaka druga –

Kombinacija dezinformacija, antiimigrantskih stavova i političkog nezadovoljstva promijenila je percepciju mnogih Nijemaca o AfD-u, uprkos ponovljenim upozorenjima sigurnosnih službi.

“Sada imamo rekordnih 30 posto ljudi koji kažu da je AfD stranka kao i svaka druga… Trećina je mnogo ljudi“, rekla je Kupper.

“Ali imamo i dvije trećine stanovništva koje je zaista uplašeno porastom desničarskog ekstremizma“, dodala je.

U maju je njemačka domaća obavještajna služba zvanično klasificirala AfD kao “dokazano ekstremističku grupu“, navodeći aktivnosti koje navodno prijete demokratskom ustavnom poretku.

Stranka definiše njemački identitet isključivo etnički i zagovara remigraciju, što je eufemizam za deportaciju migranata, uključujući naturalizirane građane koji se smatraju nedovoljno asimiliranima.

Kupper je upozorila konzervativne partije da ne sarađuju s AfD-om, naglašavajući da bi takav potez samo dodatno legitimizirao tu stranku.

Rekla je da iskustva iz drugih evropskih zemalja pokazuju da se krajnje desne stranke ne umjeravaju jednom kada ih se počne tretirati kao legitimne političke partnere.

Umjesto toga, dodala je, mejnstrim partneri često se pomjeraju udesno.

“Moramo biti svjesni desničarskog ekstremizma, shvatiti ga kao ozbiljnu prijetnju demokratiji i društvu. I ponavljam, imajući na umu njemačku historiju, svako može biti sljedeći na listi“, upozorila je.

“Gledajući politički pejzaž u Evropi, vidimo da nije dobra ideja ići ruku pod ruku s desničarskim ekstremistima“, zaključila je.