Ono što je započelo kao samouvjereno obećanje da će se rat u Ukrajini okončati „za jedan dan“, za nekoliko mjeseci se razvilo u jednu od najnestabilnijih faza odnosa SAD-a i Rusije u novijoj historiji – uz prijetnje, carine i raspoređivanje američkih nuklearnih podmornica u blizini ruskih voda.

Od stupanja na dužnost, pristup američkog predsjednika Donalda Trumpa Moskvi naglo se mijenjao između optimizma i konfrontacije, oblikovan ranom dobrom voljom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, trenucima prividnog napretka u pregovorima i iznenadnim prekidima izazvanim smrtonosnim napadima.

Međutim, dvije strane su uspjele premostiti ono što se činilo kao brzo rastući jaz, postavljajući temelje za samit s visokim ulozima na Aljasci ovog petka koji bi mogao promijeniti putanju globalne geopolitike.

- Samopouzdanje u kampanji okreće se ranoj diplomatiji

Trumpovu predsjedničku kampanju 2024. godine obilježili su ponovljeni zavjeti da će riješiti rat u Ukrajini za 24 sata ako bude izabran.

„Ako budem predsjednik, riješit ću taj rat za jedan dan, 24 sata“, rekao je tokom CNN-ovog obraćanja u maju 2023. godine.

To samopouzdanje prenio je i u svoje predsjedništvo. Početkom februara, Trump je pohvalio svoj „dobar odnos“ s Putinom, tvrdeći da ruski lider „želi da ljudi prestanu umirati“.

Njihov prvi direktni razgovor 12. februara – 90-minutni poziv – Trump je opisao kao „dugačak i vrlo produktivan“, a obje strane su se složile da odmah pokrenu pregovore.

Do kraja februara, Trump je novinarima govorio: „Razgovori teku vrlo dobro.“ U martu je Bijela kuća pozdravila „ogromnu prednost“ poboljšanih bilateralnih odnosa, a Trump je rekao da su „mnogi elementi konačnog sporazuma dogovoreni, ali mnogo toga još preostaje“.

Tehnički razgovori u Rijadu doveli su do sporazuma o plovidbi Crnim morem, uključujući obećanja da će se osigurati siguran prolaz, izbjeći upotreba sile i spriječiti korištenje komercijalnih brodova u vojne svrhe. Washington se također složio da pomogne u vraćanju pristupa Moskve određenim globalnim tržištima kao dio širih mirovnih napora.

- Prekretnica: Najveći ruski zračni napad

Do sredine maja, ton je bio pozitivan. Nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom 19. maja, Trump je opisao razgovor kao "odličan" i rekao da je "trgovina velikih razmjera" između SAD-a i Rusije moguća ako se rat završi.

Njegov optimizam je pukao nekoliko dana kasnije kada su ruske snage pokrenule svoj najveći zračni napad u ratu, ispalivši više od 350 dronova i raketa na ukrajinske gradove, ubivši najmanje 12 ljudi.

"Poznajem ga dugo, uvijek sam se slagao s njim, ali on šalje rakete na gradove i ubija ljude", rekao je Trump 25. maja.

Sljedećeg dana, Trumpova retorika se dodatno pooštrila: "Uvijek sam imao vrlo dobar odnos s Vladimirom Putinom iz Rusije, ali nešto mu se dogodilo. Potpuno je poludio... nepotrebno ubija mnogo ljudi, i ne govorim samo o vojnicima."

Upozoravajući da se Putin "igra vatrom", Trump je rekao da nastavak raketnih napada rizikuje posljedice: "Ono što Vladimir Putin ne shvata jeste da, da nije bilo mene, Rusiji bi se već dogodilo mnogo zaista loših stvari."

Uprkos napetoj razmjeni mišljenja, Putin je 14. juna pozvao Trumpa da mu čestita rođendan. Procjenjujući razgovor između njih dvojice, Trump je rekao: "Bio je to dobar razgovor, ali ne razgovor koji će dovesti do trenutnog mira."

- Eskalacija pritiska: Tarife i rokovi

Do jula je frustracija bila očigledna. Na sastanku s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom kabinetu, Trump je rekao: "Mnogo razgovaram s Putinom o tome da se ovo završi... A onda se rakete lansiraju na Kijev ili neki drugi grad. Razgovor ne znači ništa."

Trump je najavio planove za sekundarne tarife i dao Rusiji rok od 50 dana za mir, kasnije ga je smanjio na "oko 10 ili 12 dana" tokom konferencije za novinare s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Škotskoj 28. jula.

„Razočaran sam predsjednikom Putinom, veoma sam razočaran njime“, rekao je Trump, osuđujući ruske postupke kao „odvratne... To treba zaustaviti. To je sramota.“

- Nuklearne prijetnje i oklijevajući povratak diplomatiji

U augustu su tenzije porasle nakon što je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev iznio komentare o ruskim nuklearnim sposobnostima.

Trump je odgovorio naređenjem da se „dvije nuklearne podmornice postave u odgovarajućim regijama, za slučaj da su ove glupe i zapaljive izjave više od toga“. Nekoliko dana kasnije, potvrdio je da su plovila „stigla tamo gdje trebaju biti“.

Uprkos vojnom poziranju, razgovori nikada nisu u potpunosti propali. 6. augusta, Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff sastao se s Putinom na onome što je američki predsjednik nazvao „vrlo produktivnom“ sesijom s „velikim napretkom“.

Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je potencijalni sastanak Trumpa i Putina „već sljedeće sedmice“, a Putin je predložio UAE kao „jedno od pogodnih“ mjesta.

Trump je zatim najavio da će se sastati s Putinom 15. augusta u američkoj saveznoj državi Aljasci. Američki predsjednik je izjavio da planira preispitati Putinov prijedlog o okončanju rata u Ukrajini kao i da će raditi na dogovaranju sastanka predsjednika Rusije i Ukrajine.