Odluka Njemačke da produži kontrole na unutrašnjim granicama unutar Evropske unije (EU) izazvala je debatu o njihovoj zakonitosti, efikasnosti i osnovnim motivima.

Dok vlada kancelara Friedricha Merza tvrdi da je taj potez neophodan za suzbijanje ilegalnih migracija i jačanje nacionalne sigurnosti, stručnjaci smatraju da se ta praksa više odnosi na domaću politiku nego na rješavanje migracijskih izazova u Evropi.

“Prije svega, radi se o domaćoj politici, da se pošalje signal da nova njemačka vlada radi stvari drugačije“, rekao je za Anadolu agenciju Raphael Bossong iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP).

“Možda je to i poruka svijetu, drugim zemljama i potencijalnim migrantima da u Njemačkoj više nisu dobrodošli“, rekao je.

Bossong je naglasio da je Merzova koalicija predvođena konzervativcima fokusirana na signaliziranje snage biračima, a ne na izradu mjera koje će imati značajan operativni utjecaj.

Merz se zalagao za pooštravanje kontrole migracija usred rastuće popularnosti krajnje desničarskih stranaka koje dugo koriste probleme s migracijama kao oružje. Nakon što je preuzeo dužnost u maju, brzo je naredio sveobuhvatne granične kontrole, a ove sedmice je ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt potvrdio da će kontrole biti produžene nakon njihovog početnog roka u septembru.

Bossong je, međutim, doveo u pitanje efikasnost te politike. Kontrole, objasnio je, uglavnom se sastoje od nasumičnih provjera na glavnim autoputevima i graničnim prijelazima, ostavljajući ogromne dijelove šumovitog graničnog terena otvorenim za krijumčare.

Prema njegovim riječima, mjere pokreću i pravna pitanja.

“U stvari, u njemačkoj koaliciji vodila se duga debata o ovim kontrolama na unutrašnjim granicama, koje zapravo nisu legalne prema zakonima EU-a“, rekao je.

Nova praksa vraćanja tražitelja azila na granici, dodao je, također je jasno kršenje propisa EU-a.

“Samo je pitanje ko ima hrabrosti da tuži Njemačku zbog toga? Neki tražioci azila su to već učinili, ali Evropska komisija i druge države članice EU-a oklijevaju. Ali to ne znači da su oni jednostavno u redu“, dodao je.

- Vlada tvrdi da su mjere privremene -

Berlin je odbacio kritike, insistirajući da su ograničenja na snazi ​​samo dok EU sljedeće godine u potpunosti ne implementira svoj novi pakt o migracijama i azilu i ne ojača sigurnost vanjskih granica.

Njemačka je domaćin oko 3,5 miliona izbjeglica, uglavnom iz Ukrajine, Sirije i Afganistana. Između maja i augusta, njemačke vlasti su, prema službenim podacima, odbile više od 10.000 neregularnih migranata, uključujući 550 tražilaca azila. Konzervativci tvrde da se tražioci azila moraju registrovati u prvoj državi EU-a u koju uđu, poput Grčke ili Italije, u skladu s pravilima EU-a. Migracijski pakt bloka predviđa raspodjelu prihvaćenih tražilaca azila po državama članicama.

Bossong je rekao da, iako se njemačka vlada nada da će novi Pakt EU o migracijama i azilu stupiti na snagu u junu 2026. godine, postoje sumnje u njegovu pravovremenu primjenu zbog stalnih nesuglasica između država članica.

“Ne mislim da će sve države članice EU biti spremne sljedeće godine da implementiraju sistem i strogi Dablinski sistem raspodjele prihvaćenih tražilaca azila u EU“, rekao je.

Umjesto toga, predvidio je da će se Šengen razviti u restriktivniji sistem:

“Ne mislim da je ovo smrt Šengena ili kraj Šengena. To je transformacija i svakako ne očekujem da ćemo se u bliskoj budućnosti ponovo vratiti potpuno otvorenoj Šengenskoj zoni. Radije je pitanje kakve će se kontrolne mjere normalizirati, bez obzira na to šta je legalno ili ne“, dodao je.

- Rastuće tenzije unutar EU-a -

Oštriji stav Njemačke već je izazvao trenje s Poljskom, koja je uzvratila uvođenjem vlastitih graničnih kontrola. Poljski lideri optužili su Berlin da gura migrante preko granice.

Druge zemlje EU-a, uključujući Italiju, Sloveniju, Austriju, Dansku i Holandiju, također su ponovo uvele kontrole na unutrašnjim granicama, navodeći kao razlog prijetnje migracijama, javnom redu ili sigurnosti. Pravila EU dozvoljavaju takve korake samo u izuzetnim okolnostima, a Evropska komisija je naglasila da oni moraju biti privremeni i posljednje sredstvo.

Bossong je upozorio da široko rasprostranjeno kršenje pravila potkopava povjerenje među državama članicama.

“Postoji ta vrsta širenja legitimizacije nepoštivanja zakona EU, tvrdeći da imamo vanredno stanje, a svaka zemlja tumači vanredno stanje na drugačiji način“, rekao je.

“Izvan Schengena, imamo pad poštovanja prema pravilima EU. Tada domaća politika postaje važnija nego ikad, a to čini pouzdanu saradnju vrlo, vrlo teškom“, dodao je.

Prema riječima stručnjaka, prava rješenja ne leže u nasumičnim provjerama, već u rješavanju temeljnih uzroka raseljavanja.

“Trebali bismo dati sve od sebe da stabiliziramo Ukrajinu. Što se tiče Sirije, imamo malo vanjskog utjecaja, ali moramo sarađivati ​​s regionalnim silama, s Turskom“, rekao je.

“Manje ljudi sada dolazi, a neki su se počeli vraćati, ali je i dalje neizvjesno. Ne znamo kuda stvari vode“, zaključio je.