Prijedlog o prestanku izdavanja turističkih viza ruskim državljanima još se proučava u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije. Inače, za zabranu su se zalagali premijeri Estonije i Finske. javlja Anadolu Agency (AA).

Predviđaju da će Slovenija "tražiti rješenja zajedno sa državama članicama Evropske unije". Očekuje se da će ministri vanjskih poslova zemalja članica o tome razgovarati krajem mjeseca.

U Ministarstvu vanjskih poslova ističu da Slovenija primjenjuje sva ograničenja koja je usvojila EU prilikom izdavanja viza građanima Rusije.

“Tokom viznih procedura Slovenija zahtijeva podnošenje dokaza da će turisti zaista putovati u Sloveniju”, što znači, na primjer, da podnosioci zahtjeva moraju dostaviti i potvrđenu avionsku kartu prilikom podnošenja zahtjeva za vizu.

Što se tiče izdavanja boravišnih dozvola, posebno onih za zapošljavanje ili rad i za studiranje, nema promjena, jer je ova oblast u nacionalnoj nadležnosti, naglašavaju iz ministarstva.

Prijedlog da zapadne države zabrane ulazak ruskih državljana i time izvrše dodatni pritisak na režim ruskog predsjednika Vladimira Putina prvi je iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a nedugo zatim pridružili su se i finska premijerka Sanna Marin i njen estonski kolega Kaja Kallas. U međuvremenu, Estonija je takođe najavila da će prestati da izdaje vize praktično svim ruskim državljanima i da će im zabraniti ulazak od 18. augusta.

Kako navode estonski mediji, ta mjera će se odnositi samo na šengenske vize koje izdaje Estonija, ali ne nužno i na vize koje izdaju drugi članovi tog područja. S tim u vezi, premijeri Finske i Estonije su već inicirali da i ostale članice EU, a posebno šengenskog prostora, odluče na ovaj način.

Posjetioci šengenskog prostora mogu se slobodno kretati unutar 26 zemalja - pored 22 članice EU, to su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska. Dodatnih 19 država izvan područja prihvata strance koji putuju sa šengenskom vizom.

Budući da su direktne zračne veze između Rusije i članica EU obustavljene zbog sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, ruski građani to izbjegavaju dolaskom preko kopnenih granica u Estoniju i Finsku, odakle mogu dalje putovati avionom u druge zemlje članice. upozorili su premijeri. Istovremeno, složili su se da ruskim turistima ne treba dozvoliti da ljetuju u Evropi. Posjetiti Evropu je privilegija, a ne pravo, upozorio je Kallas, tvrdeći da je "vrijeme da se turizam iz Rusije prekine".

Finska premijerka je rekla i da "nije u redu da dok Rusija vodi agresivan, brutalno agresivan rat u Evropi, Rusi mogu da žive normalnim životom, putuju po Evropi i budu turisti". S druge strane, ova ograničenja ne bi trebalo da se odnose na poslovne kontakte, zaposlenje, studije ili humanitarne kontakte. Opcije bi također trebale ostati otvorene za one ruske građane koji bi željeli podnijeti zahtjev za politički azil u EU. Ali, ti ljudi obično koriste "turističke razloge" da napuste Rusiju, upozoravaju kritičari prijedloga.

Njemački kancelar Olaf Scholz također je u četvrtak bio uzdržan o prijedlogu. On je izrazio sumnju u smisao takve mjere, jer se radi o ratu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prema kancelarovim riječima, sankcije bi bile manje efikasne ako bi bile "usmjerene protiv svih, uključujući i nevine ljude".