Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da sadašnja Europska komisija ima stvarnu političku volju proširiti Europsku uniju, za razliku od ranijih saziva, dodajući da bi odluke o pristupanju novih članica mogle biti donesene do 2030. ako kandidati postignu tehničku spremnost.

Govoreći na Second Annual Croatia Summitu u Zagrebu, Plenković je naveo da se stav Komisije promijenio u odnosu na mandate Jean-Claudea Junckera i prvi mandat Ursule von der Leyen.

“Ovog puta moram priznati da je atmosfera malo drukčija,” rekao je.

Plenković je kazao da izvršna vlast EU-a i većina država članica pokazuju otvorenost prema novom krugu proširenja. Hrvatska je posljednja pristupila Uniji 2013, prenosi Hina.

“Možemo osjetiti političku volju, da bi se nakon Hrvatske trebao pridružiti još netko,” rekao je.

Evropska komisija želi do kraja godine otvoriti pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom, no o tome moraju jednoglasno odlučiti sve članice. Mađarska se i dalje snažno protivi ukrajinskom članstvu.

Plenković je podsjetio da postoje dvije skupine kandidata — Ukrajina i Moldavija te države zapadnog Balkana, među kojima je izdvojio Crnu Goru kao najnapredniju. Rekao je da je odluka o pristupanju “moguća za neke prije 2030.”, ako ispune tehničke uvjete.

Naglasio je, međutim, da će apsorpcijski kapacitet EU-a biti ključan za dinamiku proširenja, pozivajući se na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji obuhvaća fiskalne učinke proširenja. Istaknuo je da gotovo 80 posto proračuna Unije financira deset najbogatijih članica.

“Bogatije zemlje nisu nužno uzbuđene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za stol i jednako odlučuju o velikim politikama, osobito kada je potrebna jednoglasnost,” rekao je.

Podsjetio je i da su se Njemačka, Francuska i Italija nekad odrekle dodatnih povjerenika kako bi omogućile ranija proširenja.

- Migracije i sigurnost -

Upitan o nezakonitim migracijama, Plenković je rekao da je Hrvatska, iako se nalazi na zapadnobalkanskoj i istočnomediteranskoj ruti, sada “ruta niskog intenziteta.” Naveo je da zemlja raspoređuje oko 7.000 policajaca na granici s Bosnom i Hercegovinom i da prirodne prepreke otežavaju krijumčarenje ljudi.

“Ne mislim da smo posve zaustavili nezakonite migracije, ali smo ih učinili veoma rijetkima,” rekao je, dodajući da podaci Slovenije, Austrije i Italije potvrđuju pad nezakonitih prelazaka.

Kao prioritete vlade istaknuo je demografiju, energetsku tranziciju, digitalizaciju te daljnja ulaganja u obrazovanje i obranu.

Govoreći o temeljnome vojnom osposobljavanju, Plenković je rekao da su globalne okolnosti pokazale kako sadašnjih 15.000 pripadnika oružanih snaga “nije dovoljno.” Dodao je da NATO i sigurnost Europe više “ne mogu biti uzeti zdravo za gotovo” te da bi osnovna vojna obuka šire populacije povećala otpornost države.

“Također, u našem susjedstvu imamo zemlje koje nisu ni u Uniji ni u NATO-u i moramo biti svjesni moguće nestabilnosti diljem kontinenta,” zaključio je.