Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u petak da Mađarska neće učestvovati u ratu u Ukrajini ni finansijski ni vojno, upozorivši na, kako je naveo, sve jače pritiske iz Brisela da se Budimpešta uključi u nove planove finansiranja Ukrajine.

U intervjuu za državni radio Košut, Orban je rekao da je Evropska unija do sada potrošila 193 milijarde eura na podršku Ukrajini, te da sada planira novo zaduženje od dodatnih 90 milijardi eura. Naveo je da su Mađarska, Češka i Slovačka odlučile da ne učestvuju u tom aranžmanu.

„Nećemo biti dio toga. Ostali smo po strani i time uštedjeli značajna sredstva, a jasno smo poručili da nećemo učestvovati ni u budućim kreditnim konstrukcijama“, rekao je Orban.

Mađarski premijer je kritikovao obrazloženje Evropske komisije, prema kojem se finansijska podrška zasniva na pretpostavci da će Ukrajina pobijediti u ratu. Ocijenio je da se na osnovu takve pretpostavke troše stotine milijardi eura novca evropskih poreskih obveznika u trenutku kada Evropa, kako je rekao, nema dovoljno sredstava.

Orban je naveo da je Ukrajina podnijela zahtjev za desetogodišnje finansiranje u iznosu od 800 milijardi eura, bez uračunatih vojnih troškova, dodajući da bi taj iznos, prema mađarskim procjenama, bio dovoljan za isplatu svih penzija u Mađarskoj tokom 40 godina.

Prema njegovim riječima, Brisel vrši pritisak na Mađarsku da učestvuje u toj strategiji, uz zahtjeve koji uključuju ukidanje dodatnih poreza na banke i multinacionalne kompanije, kao i reforme sistema penzija, porodičnih davanja i stambene politike.

Orban je rekao da je njegova vlada pokrenula nacionalnu peticiju kojom se od građana traži podrška politici odbijanja finansiranja rata, naglašavajući da Mađarska neće slati vojnike, oružje niti novac u Ukrajinu.

Upozorio je da bi, u slučaju dolaska na vlast vlade koja ima podršku Brisela, mađarski vojnici mogli biti poslani u Ukrajinu, što je ocijenio kao realnu opasnost.

Govoreći o unutrašnjim pitanjima, Orban je rekao da je Mađarska uspješno prošla prvi veliki test zime, istakavši da su snabdijevanje gasom i energetska sigurnost stabilni, uz rezerve koje premašuju 40 posto godišnje potrošnje.

Osvrćući se na budućnost, Orban je ocijenio da će 2026. godina biti i rizična i puna prilika, dodajući da će, prema njegovim riječima, politička stabilnost biti ključna za zaštitu nacionalnih interesa.