Minhenska sigurnosna konferencija započela je u petak, okupljajući više od 1.000 učesnika iz preko 115 zemalja u onome što organizatori opisuju kao trenutak izuzetne hitnosti obilježen preklapajućim krizama, rastućim geopolitičkim tenzijama i dubokim sistemskim promjenama.

Mnogi govornici će izaći na pozornicu nakon uvodnog govora njemačkog kancelara Friedricha Merza.

Rasprave će se fokusirati na budućnost međunarodnog poretka i transatlantskih saveza, napore Evrope da ojača svoju odbrambenu i sigurnosnu arhitekturu, podršku Ukrajini, obnovu u Gazi i tenzije koje uključuju Iran, kao i klimatsku i energetsku sigurnost, nuklearne rizike, vještačku inteligenciju i rastuću tehnološku oružanost trgovine.

Očekuje se prisustvo oko 60 šefova država i vlada, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Preko dvije trećine evropskih lidera potvrdilo je svoje učešće, dok SAD prisustvuje sa svojom najvećom delegacijom ikada, koju čini više od četvrtine američkog Senata, a predvodi je državni sekretar Marco Rubio.

Pored toga, učestvuje više od 50 lidera međunarodnih organizacija, uključujući čelnike Evropske unije, NATO-a, Udruženja zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Svjetske banke, Svjetske trgovinske organizacije i brojnih agencija UN-a.

Uoči sastanka, godišnji Minhenski izvještaj o sigurnosti upozorio je da je svijet ušao u period politike rušenja i da je poslijeratni međunarodni poredak predvođen SAD-om sada u uništenju.

Izvještaj je kritikovao ono što je opisao kao "politiku buldožera" američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekavši da uništava međunarodni poredak i otvara put svijetu koji oblikuju bogati i moćni i regionalni hegemoni.

Tvrdi se da će Washingtonova remetilačka agenda, uključujući njegovo nepoštivanje međunarodnog prava i pokušaje demontiranja postojećih pravila i institucija, imati dubok utjecaj na krize i sukobe širom svijeta.