Hrvatski premijer poručio da Ukrajina ne smije prepustiti dio teritorija Rusiji
Govoreći na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, Andrej Plenković je rekao da Ukrajina ne bi smjela staviti "ni kap tinte" na sporazum koji bi značio predaju njezina teritorija
Bosnia and Herzegovina
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da Ukrajina ne smije potpisati nijedan dokument kojim bi se pravno odrekla dijela svog teritorija u korist Rusije, upozorivši da bi takav potez imao dugoročne posljedice po međunarodnu sigurnost.
Govoreći na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, Plenković je rekao da Ukrajina ne bi smjela staviti "ni kap tinte" na sporazum koji bi značio predaju njezina teritorija.
Plenković je sudjelovao na panelu o Ukrajini zajedno s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom, nizozemskim premijerom Dickom Schoofom i latvijskim predsjednikom Edgarsom Rinkevičsom.
Hrvatski premijer naglasio je da Hrvatska spada među zemlje koje snažno podupiru Ukrajinu, ističući vlastito iskustvo iz rata devedesetih godina.
"Hrvatska je u jednom trenutku imala 27 posto okupiranog teritorija zbog velikosrpske agresije", rekao je Plenković, dodajući da je danas oko 19,5 posto ukrajinskog teritorija pod ruskom okupacijom.
Plenković je rekao da mirovni sporazumi uvijek imaju trenutačne i dugoročne posljedice te upozorio da bi pravno priznanje gubitka teritorija stvorilo opasan presedan za međunarodni poredak.
"To nije važno samo za Ukrajinu, nego i za stabilnost međunarodnog sustava, prava i odnosa u budućnosti", rekao je.
Govoreći o europskim integracijama Ukrajine, Plenković je rekao da se unutar Europske unije vide signali novog, geopolitičkog pristupa proširenju, koji bi mogao ubrzati ukrajinski put prema članstvu.
Istodobno je upozorio da EU mora raspraviti vlastite apsorpcijske kapacitete, uključujući utjecaj ulaska Ukrajine na proračun Unije, poljoprivrednu i kohezijsku politiku te procese donošenja odluka.
Dodao je da neke države članice, poput Nizozemske, imaju rezerve prema ukrajinskom članstvu.
"Jedno je politička aspiracija, a drugo stvarni konsenzus o pridruživanju i njegovom datumu", rekao je.
Na panelu je finski predsjednik Stubb rekao da Rusija nema stvarni interes završiti rat, jer bi kraj sukoba bio preskup za predsjednika Vladimira Putina.
"Rusija ne želi kraj rata, jer Putin tada ne bi mogao platiti svoje vojnike", rekao je Stubb.
Stubb je naveo da ruska ekonomija trpi ozbiljne posljedice, spominjući nizak ekonomski rast, inflaciju koja bi do kraja godine mogla dosegnuti 30 posto te kamatne stope od oko 16 posto.
Dodao je da Rusija trpi i velike vojne gubitke te da će nastavak zapadne podrške Ukrajini i ekonomskog pritiska na Moskvu dugoročno dovesti do ukrajinske pobjede.
Plenković je, komentirajući Stubbove ocjene, rekao da je ključni problem to što ekonomsko slabljenje Rusije zasad nije dovelo do političkih promjena.
"U drugim okolnostima vidjeli bismo građanske pokrete, snažno civilno društvo, slobodne medije i oporbu. Toga u Rusiji nema, niti se zasad nazire promjena", rekao je.
Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
