Evropski parlament je u utorak odobrio novi zakon kojim se olakšava suspenzija bezviznog putovanja za državljane trećih zemalja za koje se utvrdi da krše ljudska prava ili ne poštuju presude međunarodnih sudova.

Reforma ima za cilj jačanje mehanizma Evropske unije za suspenziju viza koji trenutno pokriva 61 zemlju čiji državljani mogu ući u Schengenski prostor bez vize do 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.

Prema revidiranim pravilima, Evropska komisija će imati šira ovlaštenja za ponovno uvođenje viznih zahtjeva za zemlje koje predstavljaju sigurnosne rizike ili krše ključne međunarodne obaveze.

Prvi put, kršenje Povelje UN-a, međunarodnog prava o ljudskim pravima ili humanitarnog prava i nepoštivanje odluka međunarodnih sudova bit će među razlozima koji bi mogli dovesti do ponovnog uvođenja viznih zahtjeva.

Ažurirani mehanizam također uvodi nove okidače poput hibridnih prijetnji, uključujući instrumentalizaciju migranata, i sheme državljanstva za investitore, poznate kao “zlatni pasoši“, koje mogu izazvati sigurnosne zabrinutosti.

Postojeći razlozi poput rastućeg broja prekoračenja boravka, niske stope priznavanja azila ili nedostatka saradnje u readmisiji migranata ostat će na snazi.

Kako bi se odvratile vlade od zloupotrebe pogodnosti putovanja bez viza, zakon će također omogućiti EU da suspenduje izuzeća od viza posebno za vladine zvaničnike koji se smatraju odgovornima za ozbiljna kršenja, uključujući kršenje ljudskih prava.

Zakon, koji je već neformalno dogovoren sa državama članicama EU-a, još uvijek zahtijeva formalno odobrenje Vijeća prije stupanja na snagu.

Prema Aneksu II Uredbe EU o vizama, lista zemalja čiji državljani trenutno uživaju ulazak bez viza uključuje Izrael.

Od oktobra 2023. godine, izraelske vojne operacije ubile su više od 67.000 Palestinaca u Pojasu Gaze, većinom žena i djece. Nemilosrdno bombardovanje učinilo je enklavu gotovo nenastanjivom, s raširenom glađu i širenjem bolesti.

Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje prošlog novembra za izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i njegovim bivšim ministrom odbrane Yoavom Gallantom zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.