Evropske vlade vrše pritisak na Evropsku uniju (EU) da imenuje posebnog pregovarača koji će predstavljati njihove interese u pregovorima o Ukrajini, uslijed rastuće zabrinutosti da bi Sjedinjene Američke Države mogle postići sporazum s Rusijom bez adekvatnog odražavanja sigurnosnih prioriteta Evrope, izjavilo je u srijedu nekoliko diplomata i zvaničnika za "Politico", javlja Anadolu.

Ovaj pritisak, koji predvode Francuska i Italija, odražava strahove u nekoliko prijestolnica da bi bilateralni kontakti Washingtona s Moskvom mogli marginalizirati EU po pitanjima s direktnim implikacijama na evropsku sigurnost, uključujući budućnost Ukrajine i dugoročnu odbrambenu arhitekturu kontinenta.

Prema riječima tri diplomate i zvaničnika koji su direktno upoznati s diskusijama, pristalice prijedloga dobile su podršku unutar Evropske komisije i među brojnim državama članicama.

Oni tvrde da Evropa može braniti svoje crvene linije, poput protivljenja bilo kakvom sporazumu koji potkopava suverenitet Ukrajine ili buduće sigurnosne garancije, samo ako EU ima svog predstavnika za pregovaračkim stolom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i italijanska premijerka Giorgia Meloni su posljednjih sedmica koordinirali pozive za otvaranje diplomatskih kanala s Moskvom, uprkos sumnjama u spremnost Rusije za pregovore.

Visoki francuski zvaničnik tvrdio je da je rastući broj bilateralnih razgovora između SAD-a i Rusije pojačao potrebu da Evropa igra ulogu, dodajući da Rim snažno podržava ovo gledište.

Fokus razgovora u Briselu bio je na tome kako bi EU mogla doprinijeti bilo kakvim pregovorima i kako bi se evropske brige mogle zaštititi ako razgovori napreduju, navodi se u izvještaju.

"Postoje neka pitanja o kojima se ne može razgovarati (samo) sa SAD-om kada imaju direktne implikacije na našu sigurnost kao Evropljana", rekao je jedan zvaničnik EU.

Kurt Volker, bivši specijalni predstavnik SAD-a za pregovore o Ukrajini, rekao je da Brisel mora biti asertivniji kako bi osigurao da ne bude isključen iz procesa, napominjući da će se direktni dijalog Washingtona s Moskvom vjerovatno nastaviti, bez obzira na evropske rezerve.

Ideja o imenovanju specijalnog izaslanika prvi put je pokrenuta na samitu EU prošlog marta, ali je na kraju izostavljena iz konačnih zaključaka. Razlike i dalje postoje oko obima te uloge, uključujući i pitanje da li bi pregovarač direktno sarađivao s Rusijom ili bi predstavljao EU zajedno s Ukrajinom.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas pozicionirala se kao centralna figura u oblikovanju stava bloka o Ukrajini, naglašavajući svoju ulogu u koordinaciji sankcija i održavanju jedinstva među državama članicama.

Među mogućim imenima koje su diplomate spomenule su bivši italijanski premijer Mario Draghi i finski predsjednik Alexander Stubb, iako su zvaničnici EU naglasili da nije donesena nikakva formalna odluka.

Dva zvaničnika EU su naglasila da trenutno ne postoji posebna uloga pregovarača, dok je drugi napomenuo da su razgovori još uvijek u ranoj fazi.