Republika Srpska kao entitet ne može samostalno vraćati nadležnosti sa nivoa Bosne i Hercegovine niti može derogirati i odbijati da provodi zakona u oblasti odbrane, ekonomije i pravosuđa koji su doneseni u proteklom periodu stav je pravnih, ekonomskih i sigurnosnih eksperata, javlja Anadolu Agency (AA).
Naime, to je njihova reakcija na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske kojim se, između ostalog, prijeti urušavanjem zakona u oblastima odbrane, sigurnosti, pravosuđa i ekonomije ili donošenje čak i vlastitog ustavnog rješenja kojim će se oni osporiti, odnosno vratiti u nadležnost entiteta RS.
"Na Zakon o odbrani BiH saglasnost su dali i Narodna Skupština RS-a i Parlament FBiH, ali i Parlamentarna skupština BiH koja ga je donijela i potvrdila. U slučaju Bosne i Hercegovine da bi se vratile nadležnosti potrebne su saglasnosti svih institucija tako da sa tog aspekta vjerovatno ne bi bilo političkog konsenzusa da se tako nešto uradi. Kako bi to tretirao Ustavni sud BiH u skladu sa Ustavom BiH to je pitanje, ali prema onome što imamo ne bi se mogao ostvariti politički konsenzus. No, i Ustavni sud BiH bi trebao u tom slučaju biti stava da dvojbi ne bi trebalo biti, odnosno da se radi o potezima koji nisu dopušteni", kaže u razgovoru za Anadolu Agency Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.
Stava je kako entitet RS ne bi mogao da ospori ni provedbu ne samo Zakona o odbrani BiH, nego i zakona o Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH na svom teritoriju.
"Milorad Dodik i njegovi koalicioni partneri ne idu dalje od deklarativnih istupa. Tako bi posmatrao i ono što su govorili u javnom diskursu, a i najnovije zaključke Narodne skupštine RS-a. Tu mislim da nije problem, kada je u pitanju provedba zakona, jer je Zakon o odbrani BiH, ali i Krivični zakon BiH jasno identificirao šta slijedi u slučaju urušavanja ustavnog poretka, odnosno urušavanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Tako bi svaka vrsta samoinicijativnih akata ili dijela na toj osnovi bilo flagrantno krešenje zakona i podlijegalo bi odredbama Krivičnog zakona BiH koje su prilično stroge i daju mogućnost Tužilaštvu BiH i da procesuiraju i sankcioniraju takava djela koja se odnose na odbrambenu moć zemlje i zaštitu nacionalnih interesa i interesa građana. Tako da u tom domenu je prilično jasno da niti jedan takav akt ili takva odluka ne bi prošla bez sankcionisanja", naglašava Hadžović.
Institucije entiteta RS nemaju mogućnost da ospore ni zakone, ali ni djelovanje Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Tužilaštva BiH, ali i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, stava je akademik Omer Ibrahimagić, ekspert iz oblasti ustavnog prava i nekadašnji sudija Ustavnog suda Jugoslavije, te bivši predsjednik Ustavnog suda FBiH.
"Ovo što čini i radi Narodna skupština Republike Srpske je protuustavno, odnosno neustavno je i suprotno sveukupnom Dejtonskom mirovnom sporazumu. Tako da je to neka vrsta antidejtonskog djelovanja koje je ranije visoki predstavnik za BiH kažnjavao u skladu sa bonskim ovlaštenjima. Prema tome ne vidim nikakvog pravnog efekta takvih zaključaka i odluka, a oni kao takvi ne mogu nikakve pravne posljedice proizvesti, odnosno neće izazvati", kaže akademik Ibrahimagić.
Entitet RS samostalno, svojim ustavom, kaže akademik Ibrahimagić, ne može derogirati nadležnosti države, odnosno vratiti ingerencije pod svoje okrilje.
"Ne, to se ne može desiti jer na Bosnu i Hercegovinu se ti zaključci ne mogu odnositi kao državu, to što donosi entitet. Ne mogu se odnositi ni na entitet da na taj način preuzima ingerencije države. Jednostavno to je jedno bespravno ponašanje Narodne skupštine Republike Srpske. Ako bi to oni pretočili u zakone i ustav to bi u okviru Ustavnog suda BiH moglo biti ocijenjeno kao neustavno", ističe akademik Ibrahimagić.
Svako odbijanje provedbe zakona i odluka pravosudnih institucija na teritoriji RS-a, smatra akademik Ibrahimagić, bilo bi neustavno.
"Ne mogu oni tako djelovati. To neće moći i neće proći. Institucije RS-a ako bi se ponašale prema toj odluci tako one bi djelovale protuustavno i protuzakonito", podcrtao je akademik Ibrahimagić.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Danijela Martinović stava je da nema govora o tome da entitet RS može samostalno donijeti odluke o ubiranju poreza na dodanu vrijednost (PDV) niti može samostalno djelovati izvan sadašnjeg ekonomskog sistema BiH.
"Ne može entitetski nivo nikada državne odluke urušavati. To je van pameti. Ne mogu derogirati Zakon o PDV-u niti druge ekonomske zakone jer te mogućnosti i prava proistiću iz zakona koji su na državnom nivou. Jedino Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH i Parlamentarna skupština BiH, uz smjernice Upravnog odbora UIO BiH mogu mijenjati zakonska rješenja", istiće profesorica Martinović.
Navodi i da je Centralna banka BiH samostalna finansijska institucija, kao i niz drugih na državnom nivou čije se djelovanje i rad ne mogu urušavati entitetskim odlukama i rješenjima.
"Entitetske vlasti ne mogu derogirati zakone koji su na državnom nivou i to je posve jasno. Ako postoje zakoni na državnom nivou kao što je Zakon o PDV-u njime je propisan način ubiranja sredstava. Stoga po pravilu ne bi smjeli ničim mijenjati te odnose. Postoje tačno utvrđena pravila. Imamo Jedinstveni račun Trezora za prikupljanje sredstava PDV-a. Jasno se zna po kojim odlukama se prikuplja i raspoređuje prihod na državu, entitrete i Brčko distrikt. Postoje tačno utvrđene odluke. Ne može tu da upadne jedan entitet sam sa svojim pojedinačnim odlukama bez dogovora na nivou države", kaže profesorica Martinović.
Naglašava da BiH ima niz zakona koji se tiče finansijskog poslovanja kojih moraju da se pridržavaju i entiteti, pa i kada je u pitanju njihov odnos sa inostranstvom.
"Kada entiteti sklapaju sporazume Parlamentarna skupština BiH ih ratificira bez obzira koji entitet ili kantoni i niži organi vlasti sklapaju njih sa međunarodnim institucijama. Ako sklapaju određeni sporazum s ciljem osiguravanja određenih finansijskih sredstva i kredita opet je država ta koja ratificira daje potvrdu svega toga", kaže profesorica Martinović.
Ističe da međunarodne organizacije i banke ne bi trebale da posluju sa entitetima i drugim nivoima vlasti ako se ne pridržavaju utvrđenih načela, ako bi se držali državnih zakona BiH i međunarodnih ugovora.
"Jasan je stav kada su u pitanju međunarodne banke. Imamo zakone koji se odnose na sprečavanje sive ekonomije. Jasno je da se gleda kreditni rejting države, a ne entiteta. U skladu s tim jasno je da onda entiteti ne mogu djelovati u finansijskom smislu mimo države", zaključila je profesorica Martinović.
Iako se u posljednje vrijeme ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i na prostoru Zapadnog Balkana, odnosno jugoistočne Evrope ponovno pominje mogućnost izbijanja ratova u Centru za sigurnosne studije navode da je jedna od opcija i ograničeni sukobi kao najdrastičnija prognoza na području BiH i čitavog regiona.
"Ako bi došlo do treće varijante koja je najgora, to podrazumijeva da bi došlo do značajno rigoroznijih kontrola teritorija od etničkih zajednica. Tada su mogući ograničeni konflikti malog intenziteta. Naime, treća varijanta prognozira urušavanje postojećeg sistema usljed nedostatka interesa i promovisanja interesa ostalih zemalja, velikih sila koje dovodi do nerješavanja statusa quo, pa čak i pogoršanja sa nekim elementima ograničenih sukoba. To bi važilo ne samo za RS kada je u pitanju BiH nego i za pojedine dijelove FBiH, posebno na graničnim dijelovima gdje se susreću ineresi i jedne i druge etničke grupe usljed huliganstva i drugih segmenata kao što su fudbalske utakmice", kaže Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.
Ove prognoze, kaže Hadžović, rađene su u okviru procjena CSS-a ali i nekih međunarodnih organizacija do 2025. godine koja su tretirala tri moguća raspleta za Bosnu i Hercegovinu i region.
Prva varijanta, kaže Hadžović je idealna i predviđa da i BiH i region napreduju ka EU i NATO integracijama, a da Srbija riješi svoj spor sa Kosovom, te da se umanji negativna retorika i da se svi okrenu evropskim integracijama i ubrzanju tog puta.
"Druga opcija je status quo da ostanemo naredni period da su svi deklarativno za EU, ali u pogledu stvarnog napretka da ga nema, te da imamo skrivene agende političara da još uvijek oni su zadovoljni okruženjem i konformitetom koji posjeduju tako da su deklarativno. Treća varijanta je ona koja podrazumijeva ograničene sukobe", naglašava Hadžović.
