Džaferović u Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida: Istina i pravda temelj za buduće odnose

SARAJEVO (AA) - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović poručio je danas, nakon posjete Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu, da ova muzejska "postavka svjedoči o istini, onome što se dešavalo, a da se na istini i pravdi, sjećajući se svega što se dešavalo u BiH, treba graditi budućnost", javlja Anadolu Agency (AA).

Džaferovića je u Muzeju dočekao Jasmin Mešković, jedan od osnivača Muzeja, i informisao o predmetima koji su tamo izloženi.

"Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida, predstavlja vrlo važnu i značajnu instituciju. Postavka ovog Muzeja na najzorniji način govori o onome što se dešavalo u BiH od 1992. do 1995. godine. Jedna od misija ovog Muzeja jeste da se spriječi zaborav, zlo koje se našoj zemlji dogodilo u periodu agresije na BiH", istakao je Džaferović.

Naglasio je da "postavka u Muzeju svjedoči o istini, onome što se dešavalo, a mi na istini i pravdi, sjećajući se svega što se dešavalo u našoj zemlji, treba da gradimo budućnost".

"Svi oni koji minimiziraju i osporavaju genocid, trebaju doći ovdje, u ove prostorije, i još jednom pogledati ono što oni sigurno znaju. A, znaju dobro šta se dešavalo u BiH u najtežem periodu njene historije. Moraju se suočiti sa istinom oni koji osporavaju genocid, veličaju ratne zločince. Istina i pravda trebaju da budu temelj na kojem ćemo graditi naše buduće odnose. To će u mnogome relaksirati odnose i u BiH i u regionu", poručio je Džaferović.

Konstatovao je da Muzej funkcioniše na osnovu dobre volje i napora dobrih ljudi.

"Ona nije pomognuta od strane budžeta, nije sistemski postavljena onako kako treba kada je njeno finansiranje u pitanju. Treba uraditi sve da se ova stvar sistemski uredi", dodao je Džaferović.

Mešković je, nakon posjete Džaferovića, izjavio da sve što rade i prave u Muzeju, rade svojim sredstvima.

"Mislim da nema pedlja zemlje gdje nismo zagazili, došli u kontakt s ljudima, u sredinama gdje su ljudi preživjeli torturu, zločine... U posljednje vrijeme smo prikupili dosta predmeta. Da imamo dva puta veći prostor, u Sarajevu bi ga mogli napuniti", istakao je Mešković.

Muzej je, potcrtao je, spoj sudbine, priče, predmeta i svjedočenja.

Muzej obiluje bogatom arhivskom građom i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i istraživanju ratnih događaja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Na ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na području Bosne i Hercegovine, kao i osmrtnica 75-godišnjeg Ševala Tabakovića koji je ubijen u Višegradu 1992. godine. Ono što je posebna osobenost vezana za rahmetli Tabakovića jeste da je 1942. godine tada kao 25-godišnjak zarobljen od četnika u Višegradu, doveden na most Mehmed-paše Sokolovića, prerezan mu je vrat i bačen je u Drinu, ali je uspio isplivati i preživjeti. Isti scenarij Tabakoviću se desio pet decenija kasnije, samo što su ga ovaj put vezali i bacili u Drinu. Drugi put nije preživio. Njegovo tijelo pronađeno je u jezeru Perućac.

Tu su i lični predmeti djece ubijene u ratu u BiH, hlače civila koji je preživio strijeljanje u selu Duljevac kod Rogatice.

"Majica koja miriše na mog sina", jedan je od natpisa koji stoje iznad izloženih ličnih stvari.

Radi se o Senadovoj majici. Rođen 1971. godine u Kozarcu. Ubijen je na Korićanskim stijenama. Njegova majka je majicu, koju je uzela od njega, kada mu je jednom prilikom došla u Trnopolje, poklonila Muzeju.

"Meni će ubzo 80 godina. Majicu sam poklonila Muzeju. Neka miriše u slučaju da umrem, a da ne pronađem i dostojno ukopam svog sina", napisala je Mevlida Mujkanović koja nikada nije oprala majicu svog sina želeći na ovaj način zadržati barem njegov miris.

Ovo su samo neke od priča koje su izložene u Muzeju. Svaka priča svoju priču. Svaka priča tragičnu sudbinu ljudi u BiH, koji su ubijeni tokom '90-ih godina. Nema tu starosne dobi, od dječice do staraca, rat nije birao godine ni sredstva kojim će ubijati.

U sastavu Muzeja su arhiv i izložba Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i prostori koji govore o zločinima protiv čovječnosti, logorima, zločinima počinjenim nad djecom, masovnim grobnicama, genocidu u Srebrenici, te video izjave i svjedočenja žrtava, kao i projekcije filmova - "Rat u Bosni i Hercegovini", "Gradovi pod opsadom", "Njihovim očima (Svjedoci pravde)", "Kraj nekažnjivosti - Seksualno nasilje pred Tribunalom", "Zločin pred Tribunalom (Prijedor, srednja Bosna, Višegrad)" i "Dubrovnik i zločin nad kulturnom baštinom!".