OŠ Glamoč jedinstvena po nacionalnom sastavu u BiH

BANJA LUKA/GLAMOČ (AA) - Iako je u Kantonu 10 (Livanjskom) zvanično nastupio raspust nakon okončanog prvog polugodišta u školskoj 2016./2017. godini ispred osnovne škole u Glamoču ekipu Anadolu Agency (AA) sa osmijesima na licu dočekala je grupa učenika, sa nastavnicom hrvatskog jezika Antonelom Jozić i direktorom Antom Ćosićem.

Razlog njihovih osmijeha je uspjeh akcije Knjigu tvoju za lektiru moju - Obnovimo fond biblioteke osnovne škole Glamoč koja je za samo desetak dana rezultirala nabavkom značajnog fonda nedostajućih knjiga za lektiru potrebnih za učenike, ali i drugih koji će se koristiti za uspostavu bibliotečkog fonda osnovne škole Glamoč.

Nakon Božića, za učenike osnovne škole Glamoč, to je zapravo bio još jedan praznik, ili njegov nastavak jer će konačno prestati sa praksom da se knjige posuđuju grupama učenika, koji kada završe sa čitanjem lektiru vraćaju da bi ih mogla koristiti druga grupa. I tako redom sve dok jedan od razreda osnovne škole ne pročita knjigu planiranu za lektiru.

Zapravo novi naslovi, više stotina knjiga koji će se koristiti za lektiru, ali i školsku biblioteku bit će prvi koji su u osnovnu školu Glamoč ušli nakon više od osam godina. Posljednje knjige koje se koriste u školi nabavljene su u 2008. godini.

- Velika korist za učenike i nastavnike -

Dvostruka je stoga radost učenika, ali i nastavnog osoblja osnovne škole Glamoč. Obogaćivanje bibliotečkog fonda novim naslovima nakon godina čekanja i rješenje pitanja skromnog fonda knjiga namijenjenih za lektiru.

Zato, kažu nam, ne čudi da se nabavka novih knjiga može smatrati praznikom za 279 učenika osnovne škole Glamoč, koliko ih pohađa tu odgojno-obrazovnu ustanovu.

A, po mnogo čemu je specifična osnovna škola Glamoč. Jedna je od rijetkih škola u Bosni i Hercegovini koja se može pohvaliti multietničkim sastavom učenika koji je uveliko izbalansiran. Oko 40 posto je djece hrvatske, oko 30 posto djece bošnjačke, te nešto manje od 30 posto djece srpske nacionalnosti.

Iako, djeca uče po hrvatskom nastavnom planu i programu, bošnjačka djeca u Glamoču, u osnovnoj školi jedini su u Livanjskom kantonu koji predmet maternji jezik izučavaju na bosanskom jeziku. Isto je i sa vjeronaukom.

"Za našu školu svaka knjiga je od ogromnog značaja. Mi nismo baš potpuno bez knjiga, ali nam nedostaje određenih naslova, nedostaje određena količina nekih naslova. Zato smo od ove školske godine i krenuli sa akcijom, apelom i svakako da što se prije obnovi i popuni knjižni fond da će to biti velika korist za učenike, ali i za nastavnike naše škole", rekao je za Anadolu Agency Anto Ćosić, direktor osnovne škole Glamoč.

- Ne treba samo kukati, nego se udružiti i pomoći -

Muftija je u razgovoru za Anadolu Agency govorio o problemu koji je prisutan u BiH da djeca ne mogu da izučavaju nastavu na maternjem, bosanskom jeziku ili nemaju elementarnih uvjeta kada je u pitanju literatura, a što je preduvjet za bolje obrazovanje, te šta svi kao društvo treba da učinimo da odgovorimo na te izazove i da se osigura da djeca imaju što bolje obrazovanje u BiH.

"Jako je važno. Naravno treba istaći da je u svakoj državi, ako pogledate kako je država prešla iz jedne faze nerazvijenosti u razvijenu i naprednu državu da je obrazovanje zapravo ključ i da onoga trenutka kada društvo shvati da je obrazovanje mlađih naraštaja osnovni uzrok napretka i prosperiteta da tek tada možemo očekivati nešto bolje. Mislim da mi ovdje imamo kapaciteta. Naravno trebamo shvatiti, mi se sada nalazimo u jednoj očajnoj situaciji, a sami sebi često kažemo - pa ne možemo ništa uraditi. Mislim da možemo. Ima u islamskoj tradiciji, tačnije u islamskoj pravnoj nauci jedna pravna maksima, izreka koja kaže da nemoguće ne isključuje moguće. To jest ono što možemo uraditi, a ima stvari koje možemo uraditi i to trebamo uraditi. U ovom konkretnom slučaju ako djeci možemo obezbjediti nastavna pomagala, sredstva da izučavaju svoj jezik, svoju kulturu onda se trebamo udružiti da to djeci i obezbjedimo, a ne samo kukati kako nam djeca nisu u mogućnosti, nemaju uslova da to izučavaju", kaže muftija Kozlić.