Sarajevo: Ozvaničen početak restauracije Isa-begovog hamama

SARAJEVO

U Sarajevu je potpisan protokol povodom primopredaje gradilišta za početak radova na obnovi Isa-begovog hamama između Generalne direkcije vakufa Republike Turske, predstavnika Islamske zajednice u BiH i izvodača radova, turske firme Erbu.

Direktor Vakufske direkcije IZ BiH Senahid Zaimović ovom prilikom je izrazio nadu da Isa-begov hamam za godinu dana neće više biti u stanju u kojem se sada nalazi.

„Isa-begov hamam je projekat Vakufske direkcije. To je jedan od projekata na koji smo mi posebno ponosni iz više razloga. Ovaj hamam je trenutno ruglo grada, a mi želimo da ga pretvorimo u ogledalo grada Sarajeva“, pojasnio je Zaimović.

On je dodao i to da Vakufska direkcija želi hamamu vratiti izgled koji je on nekada imao, te da on nakon toga bude ponos, ne samo Islamske zajednice, ne samo općine Stari grad, nego i grada Sarajeva.

Zaimović je kazao da će ovaj hamam, izgrađen prije više od 500 godina, nakon restauracije biti destinacija prema koja će privlačiti veliki broj turista.

„Generalna direkcija vakufa Republike Turske je izrazila spremnost da, pored projekata koje realiziraju unutar Turske i na drugim mjestima izvan Turske, to isto urade i u BiH. Mi se nadamo da je ovo njihov prvi projekat u BiH, ali ne i posljednji, i da će nakon ovog projekta uslijediti rekonstrukcija i drugih sličnih objekata u BiH“, istakao je Zaimović.

Podsjetio je da je turska firma Erbu također obnovila i ćupriju u Konjicu, Stari most u Mostaru, a trenutno rade na obnovi ćuprije na Drini, odnosno Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.

Direktor za umjetnička djela pri Vakufskoj direkciji Republike Turske Suat Faruk Giray prenio je pozdrave premijera Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, njegovog zamjenika Bulenta Arinca i generalnog direktora Generalne direkcije vakufa Turske Adnana Ertema.

„Kao što vam je poznato, osmanska država je bila rasprostranjena na velikom području, na tri kontinenta. Na svakom području gdje su oni bili, ostavili su važne dokumente, vakufe i građevine. Mislim da je dužnost čovječanstva da sačuva sve što je ostavila ova civilizacija“, istakao je Giray.

Govoreći o važnosti ovih građevina, rekao je da je posebna čast i dužnost Generalne direkcije vakufa Turske da obnavlja ove građevine, jer je odgovorna kao institucija da sačuva sve ono što ima veze sa vakufima u Turskoj i van Turske.

„Isa-begov hamam je vakufska institucija, i tiče se nas. U doba Osmanskog carstva, osim vojske i pravnog sistema, sve je išlo posredstvom vakufa. Mi smo krajem 2011. godine potpisali Protokol i proces je već bio počeo, i danas smo tu da predamo gradilište firmi koja će raditi na ovom projektu“, pojasnio je Giray.

Prema njegovim riječima, ovo je prvi projekat koji Generalna direkcija vakufa Turske gradi sopstvenim sredstvima i on je, kako je naveo, i iz tog razloga veoma važan.

„Najveća želja nam je da ovaj projekat završimo onako kako treba, u skladu sa projektom i predamo pravim vlasnicima ovoga grada, Sarajlijama“, istakao je Giray.

Direktor turske firme Erbu Metin Cetin poručio je predstavnicima nadležnih institucija, ali i građanima Sarajeva, da mogu biti sigurni da će ova firma dati sve od sebe da projekat restauracije hamama ubde izveden na najbolji mogući način. 

Prema sporazumu između Vakufske direkcije IZ BiH i Generalne direkcije vakufa Turske, restauraciju objekta finansiraće Generalna direkcija vakufa Turske svojim sredstvima, a završetak radova planiran je za 500 dana, tačnije do kraja 2014. godine.

Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku svoje tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata: prvu džamiju - Carevu, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko rijeke Miljacke, brojne konake, dućane i druge građevine.

Zemaljska vakufska komisija je početkom 1890. godine odlučila da iz sredstava Gazi Isa-begova vakufa sagradi parnu banju prema zahtjevima novog vremena i opšte zdravstve kulture i to na zemljištu nekadašnjeg hamama pokraj Careve džamije. Građena u orijentalnom stilu, prema planovima arhitekte Josipa Vancaša, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Otuda naziv "Gazi Isa-begova parna, na tekne i turska banja", sa 18 kabina i svim potrebnim uređajima.

Objekat je do danas pretrpio brojne restauracije, a prva značajna obnova objekta bila je 1911.godine, a kasnije je objekat dograđivan više puta.

Banja je 1958. godine nacionalizovana, a u toku agresije na BiH 1992.-1995. pretrpila je teška oštećenja. Isa-begova banja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.