Hipnotišući sufijski performans, ples sema, izveden je u ispred rimskog Koloseuma, na historijskom lokalitetu Venerinog hrama, očaravši publiku duhovnom elegancijom i vizuelnim spektaklom, javlja Anadolu.

Ovaj događaj, prvi takve vrste na drevnoj rimskoj lokaciji, organizovalo je Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske u saradnji s Ministarstvom kulture Italije.

Sema ples, koji se nalazi na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, prenosi univerzalnu poruku mira i ljubavi, ukorijenjenu u učenjima Mevlane Dželaludina Rumija, velikog sufijskog mistika i pjesnika iz 13. stoljeća.

Ova duhovna izvedba ostavila je snažan dojam na publiku, služeći kao most između kultura i kao prikaz duhovne baštine Turske te Rumijeve poruke ljubavi i predanosti.

Mevlana Rumi, rođen 1207. godine u porodici turskog porijekla na području današnjeg Afganistana, jedan je od najčitanijih filozofa i duhovnih mislilaca na svijetu. Njegova učenja nadilaze granice rase, vjere i jezika.

Njegovo najpoznatije djelo "Mesnevija", nastalo je nakon što je izgubio bliskog prijatelja, putujućeg derviša Šamsa Tebrizija. Kroz više od 50.000 stihova, "Mesnevija" promoviše toleranciju, božansku ljubav i duhovno pročišćenje. Djelo je prevedeno na 26 jezika, uključujući turski, engleski, francuski, španski i arapski, a posljednji prevod urađen je na kirgiski jezik.

Pored Mesnevije, Rumi je napisao i zbirku lirskih pjesama "Divan-i Kebir", koja sadrži preko 40.000 stihova.

Nakon Mevlanine smrti 1273. godine, njegovi sljedbenici osnovali su Mevlevijski red, poznat i kao Red vrtložnih derviša. Njihova poznata sema ceremonija sastavni je dio sufijske tradicije i duhovnog puta.

Semazeni su odjeveni u bijele haljine i visoke šešire (sikke), simbolizirajući pogrebne ćefine i nadgrobne spomenike. Tokom okretanja, desna ruka je okrenuta prema nebu, primanje Božje milosti, dok je lijeva ruka okrenuta prema zemlji, dijeljenje s ljudima. Time se derviš simbolično "rastvara" u božanskom postojanju.

UNESCO je 2008. godine semu proglasio jednim od remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva.

Nakon smrti, Mevlana je ukopan pored svog oca. a mjesto njegovog groba, pretvoren je u Muzej Mevlane u turskom gradu Konyi.

Od 1937. godine, u Konyi se svake godine od 7. do 17. decembra održava međunarodna komemoracija povodom godišnjice Mevlanine smrti, odnosno njegovog "spajanja s Bogom".