Svijet, Korona virus

Razlozi neuspjeha borbe protiv korona virusa u Iranu: Građani ne vjeruju državnom vrhu

Glavnim razlogom brzog širenja korona virusa u Iranu i velikog broja smrtnih slučajeva u toj zemlji smatra se to što su vlasti dugo tajile pojavu virusa i tako kasno krenule s mjerama suzbijanja

Abdolsalam Salimi Poor,Mustafa Melih Ahıshalı   | 26.03.2020
Razlozi neuspjeha borbe protiv korona virusa u Iranu: Građani ne vjeruju državnom vrhu Foto: AA/Ilustracija

Istanbul

U jeku globalne pandemije COVID-19 većina zemalja se bore saradnjom i solidarnošću države i naroda, što nije slučaj sa Iranom u kojem je napravljen niz propusta u samom startu suprotstavljanja opasnom korona virusu, javlja Anadolu Agency (AA).

Iran spada u red zemljama koje su najteže pogođene korona virusom. Do sada su vlasti u toj zemlji potvrdile da je virusom zaraženo 29.406 ljudi, a da je od posljedica zaraze preminulo 2.234 oboljelih.

Među glavnim faktorima naglog rasta broja zaraženih i umrlih je to što se građani ne pridržavaju mjera koje državni organi izriču. Nedostatku povjerenja građana u vlast doprinijele su tvrdnje da je prvi slučaj korona virusa u Iranu dugo skrivan i da su zakašnjele mjere borbe protiv širenja virusa.

Parlamentarac Behram Parsayi i pravnica i Nobelovka Shirin Ebadi optužili su Revolucionarnu gardu Irana, odnosno njenu aviokompaniju Manan da je odgovorna za ulazak pojavu korona virusa u toj zemlji.

Rektor Univerziteta u Mashadu Muhammes Huseyin Bahreyini je pak kazao da iza brzog širenja smrtonosnog virusa u Iranu leži činjenica da u Kumu boravi 700 kineskih studenata.

Vjerski poglavar Irana ajatolah Ali Hamnei i za ovu krizu je optužio Sjedinjene Američke Države (SAD) koje je po ko zna koji put nazvao najvećim neprijateljem Irana. Hamnei je za brzo širenje virusa glavnim razlogom naveo američke sankcije, a ukazao je i na mogućnost teorije zavjere u vezi sa pandemijom.

Pomoć Iranu u borbi protiv korona virusa poslale su Turska, Katar, Japan, Francuska, Kina i Svjetska zdravstvena organizacija, a profesor sa Univerziteta u Kumu Muhammed Taki Fazil Muyebbedi optužio je zvanični Teheran da politizira krizu u vezi pandemije.

Glavnim razlogom brzog širenja korona virusa u Iranu i velikog broja smrtnih slučajeva u toj zemlji smatra se to što su vlasti dugo tajile pojavu virusa i tako kasno krenule s mjerama suzbijanja.

Bivši ministar zdravstva Irana Hasan Kadizade Hashimi kazao je da su vlasti informirane o pojavi korona virusa u Iranu najmanje dva mjeseca prije nego li su javnosti saopćili tu činjenicu.

Treba ukazati i na izjave najviših iranskih zvaničnika koji su podcjenjivali prijetnju koju predstavlja korona virus. I sam ajatollah Hamnei je početkom krize kazao da to nije neki veliki problem, a predsjednik države Hassan Rouhani je pak najavljivao da će sve biti riješeno za četiri dana.

Potpredsjednik iranskog parlamenta Mesud Pezeshkiyan kritikovao je neodgovorne izjave iranskih čelnika i poručio da je borbi protiv korona virusa Iran morao ozbiljnije pristupiti.

Među faktorima koji su pogodovali brzom širenju korona virusa u Iranu je i slaba koordinacija između iranskih institucija i kasno formiranje nacionalnog kriznog štaba.

Na čelo kriznog štaba ajatolah Hamnei je imenovao načelnika Generalštaba Muhammeda Bakirija koji je po preuzimanju te funkcije najavio izlazak vojske na ulice i zatvaranje svih gradova. Predsjednik Irana Rouhani mu je odgovorio da karantina za gradove nije, niti će biti u Iranu.

General Bakiri nije uspio provesti stroge mjere, ali ponašanjem nije uspio javnost ubijediti da je bio ozbiljan u toj nakani. Naime, on je 23. marta u Teheranu organizirao dženazu-namaz i komemoraciju za preminulog generala Huseyina Essedullahija kojima su prisustvovale hiljade vojnika i građana. Činio se da niko od prisutnih ne mari za problem korona virusa u toj zemlji.

Iz Ministarstva zdravstva su oštro kritikovali taj događaj, baš kao što su kritikovali i tvrdnje ajatolaha Hamneija i komandanta Revolucionalrne garde Huseina Salamija o navodnom američkom bioterorističkom napadu na Iran.

Situaciju u Iranu komentirao je socijolog Erdeshir Behrami koji je posebno ogorčen bio zbog zakašnjelih preventivnih mjera u gradu Kumu u kojem su zabilježeni prvi slučajevi zaraze u Iranu.

“Historija je u više navrata pokazala da iranske državne vlasti prvo negiraju kriizu, pa je onda podcjenjuju i na kraju za nju optužuju neke strane faktore. To kroz historiju predstavlja razlog zašto ljudi u Iranu ne vjeruju državnim rukovodiocima“, kazao je Behrami.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın