ANKARA (AA) – Dildar Baykan –

Nasilje nad arakanskim muslimanima traje već godinama, a novu dimenziju je dobilo ove godine kada je ubijeno na hiljade ljudi, a na stotine hiljada je protjerano, javlja Anadolu Agency (AA).

Napadi na granične jedinice izvedeni 9. oktobra 2016. bili su povod mijanmarskoj vojsci da pokrene akcije. Pojedini izvori navode kako je tada stradalo više od 400 muslimana iz Arakana, da su mnoge žene silovane, a sela zapaljena.

Thaung Tun, savjetnik za nacionalnu sigurnost ministrice vanjskih poslova Aung San Suu Kyi, 15. februara je saopćio kako su akcije okončane i ukinuta zabrana izlaska na ulice, jer je u Arakanu uspostavljena stabilnost pa će biti dovoljna samo prisutnost policije. U pomenutim akcijama je na desetine hiljada muslimana iz Arakana primorano na bijeg u okolne zemlje.

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda (UN) 23. marta donijelo je odluku o formiranju komisije za provedbu neovisne istrage o ubijanjima, silovanjima, mučenjima i obespravljivanju nad muslimanima iz Arakana.

Mijanmarska vlada se suprostavila istrazi Komisije čiji je cilj bio utvrditi da li je došlo do kršenja ljudskih prava muslimana iz Arakana.

Iako su akcije u Arakanu bile završene, a diskriminatorne stavove ekstremističkih budista i mijanmarske vojske povremeno je bilo nemoguće zanemariti, naročito ako se ima u vidu da su muslimani na tom području i dalje bili privođeni kao i mete napada.

- Prekretnica u augustu -

Savjetodavna komisija predvođena bivšim sekretarom UN-a Kofijem Annanom 24. augusta je podnijela izvještaj o situaciji u kojoj se nalaze arakanski muslimani.

U izvještaju su upućeni pozivi da se ekonomski izvori u Arakanu podijele pravedno između federalne i regionalne vlasti, da se plati odšteta stanovnicima Arakana kojima je oduzeta zemlja i da se muslimanima iz Arakana da državljanstvo.

Ipak, nasilje do kojeg je nad muslimanima iz Arakana došlo od 25. augusta poprimilo je novu dimenziju i postalo jedna od najvećih humanitarnih kriza u posljednje vrijeme.

Istovremeni napadi na 30 stanica snaga sigurnosti u Maungdawu, području u kojem živi većinsko muslimansko stanovništvo, a u kojima je poginuo vojnik, deset zaštitara, službenik za migrante i 77 napadača bili su povod za pokretanje akcija protiv muslimana iz Arakana.

Glasnogovornica Evropskog vijeća Rohinja (ERC) Anita Schug 28. augusta je kazala kako je za tri dana mijanmarska vojska u Arakanu usmrtila između 2.000 i 3.000 ljudi, a da je više od 100.000 muslimana protjerano.

Mijanmarska vojska i ekstremistički budisti su izveli upade u sela na područjima Maungdaw, Buthidaung i Rathidaung prilikom kojih je ubijeno na hiljade muslimana, dok ih je veliki broj izbjegao u susjedni Bangladeš.

Iako je vlada Bangladeša prvo pokušala spriječiti ulazak muslimana iz Arakana u zemlju, uvidjevši ozbiljnost situacije otvorila im je vrata.

Uslijedio je bijeg muslimana iz Arakana preko kopna, rijeke Naf ili Benglaskog zaljeva koji razdvaja ove dvije zemlje. Mnogi muslimani su u tom periodu danima hodali bez hrane, vode i bolesni preko planinskog područja.

Mnogi od njih su se utopili u potonućima čamaca do kojih je dolazilo.

Mijanmarska vlada nije dozvolila ulazak humanitarnih organizacija niti organizacija za zaštitu ljudskih prava u Arakan, zbog čega su civili smješteni u kampovima u Arakanu bili lišeni i hrane.

- Najveću podršku pružila Turska -

Nakon što se sve više govorilo o situaciji u kojoj su se našli muslimani iz Arakana, najveća podrška stigla je iz Turske.

Predsjednik te zemlje Recep Tayyip Erdogan 5. septembra je telefonom razgovarao sa Suu Kyi.

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu i Erdoganova supruga Emine su 7. septembra posjetili Bangladeš, a turski ministar je tom prilikom imao nekoliko susreta.

Suu Kyi je 19. septembra izjavila kako od 5. septembra nisu izvođene akcije u Arakanu, ali podaci međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava kao i izjave svjedoka pokazuju da su one ipak nastavljene.

Na dešavanja u Arakanu pristigle su reakcije mnogih zemalja, a vršen je i određeni pritisak na vladu Mijanmara.

Vlada Bangladeša često je pozivala da se muslimanima iz Arakana omogući povratak kući. Skladno s tim s vladom Mijanmara 23. novembra je potpisan sporazum.

Prema pomenutom sporazumu, oni koji se žele vratiti u Mijanmar moraju dostaviti dokument da su živjeli u Mijanmaru prije nego što su izbjegli u Bangladeš. Međutim, 1982. godine muslimanima iz Arakana je oduzeto pravo na državljanstvo, zbog čega oni nisu registrovani u Mijanmaru. Osim toga, čak i dokumenti koje su predali muslimani iz Arakana trebaju proći kroz određeni proces odobrenja.

Pomenuti dogovor privukao je pažnju aktivista za ljudska prava koji smatraju kako “mijanmarska vlada nastoji izbjeći pritiske međunarodne zajednice“.

- Papa u Mijanmaru nije razgovarao o nasilju nad muslimanima -

Poglavar Katoličke crkve, papa Franjo 28. novembra je posjetio Mijanmar. Tom prilikom se sastao sa generalom Minom Aungom Hlaingom i Suu Kyi. Međunarodna zajednica je bila razočarana što na sastanku nije razgovarano o nasilju nad muslimanima iz Arakana.

Organizacija “Ljekari bez granica“ (MSF) 14. decembra je saopćila kako je u Arakanu, u kojem je mijanmarska vojska akcije počela izvoditi u augustu, već u prvom mjesecu ubijeno više od 6.700 muslimana.

- Yildirim u Bangladešu posjetio muslimane iz Arakana -

Premijer Republike Binali Yildirim 18. decembra otputovao je u Bangladeš gdje je dva dana kasnije u kampovima u Cox’s Bazaru posjetio muslimane iz Arakana.

Posljednji podaci UN-a pokazuju kako je od 25. augusta u Bangladeš izbjeglo 655.000 muslimana iz Arakana. Pretpostavlja se da je u Arakanu 70-ih godina prošlog stoljeća živjelo oko dva miliona muslimana, a da je taj broj zbog sistematičkih napada smanjen ispod 350.000.

Snimci organizacija za zaštitu ljudskih prava zabilježeni u Arakanu zapaljeno više od 350 muslimanskih sela.