Ministarstvo finansija SAD-a izdalo je u petak privremeno odobrenje kojim se dozvoljava prodaja iranske nafte zaglavljene na moru, prema riječima ministra finansija Scotta Bessenta.

Usko ciljano odobrenje, koje traje do 19. aprila, obuhvata iransku sirovu naftu i naftne derivate koji su već ukrcani na brodove do 20. marta, uključujući i one na ranije sankcionisanim plovilima. Povezane usluge poput upravljanja posadom, osiguranja i pristajanja također su dozvoljene u okviru ovog odobrenja.

Bessent je rekao da Kina gomila sankcionisanu iransku naftu po sniženim cijenama i da će oslobađanje tih zaliha donijeti oko 140 miliona barela na globalna tržišta.

"Koristit ćemo iranske barele protiv Teherana kako bismo zadržali niske cijene", rekao je.

"Kratkoročno odobrenje je strogo ograničeno na naftu koja je već u transportu i ne dozvoljava nove kupovine ili proizvodnju", rekao je, predstavljajući potez kao način ublažavanja privremenih pritisaka na snabdijevanje uzrokovanih ratom s Iranom.

Bessent je dodao da će Iran imati poteškoća da pristupi prihodima ostvarenim od prodaje, navodeći da će SAD nastaviti održavati maksimalni pritisak na Iran i njegovu sposobnost pristupa međunarodnom finansijskom sistemu.

Cijene nafte su porasle usred rastućih regionalnih tenzija, pri čemu je Brent porastao za oko četiri na 112,4 dolara, dok je West Texas Intermediate dostigao 98,35 dolara po barelu, što je rast od 2,8 posto.

Sukob koji uključuje Iran poremetio je pomorski saobraćaj kroz strateški plovni put, uz izvještaje o stotinama brodova zaglavljenih s obje strane moreuza zbog rastućih sigurnosnih zabrinutosti.

Iran je 2. marta najavio ograničenja plovidbe kroz Hormuški prolaz i upozorio da bi mogao gađati plovila koja pokušaju proći bez koordinacije.

Oko 20 miliona barela nafte dnevno inače prolazi kroz prolaz, a poremećaj je povećao troškove transporta i osiguranja, dok je pojačao zabrinutost za globalna energetska tržišta.

Regionalne tenzije eskalirale su otkako su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli zajedničku ofanzivu protiv Irana, koja je do sada odnijela oko 1.300 života, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zaljevske zemlje koje su domaćini američkih vojnih resursa, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi, dok ometa globalna tržišta i avijaciju.