Kompanija QatarEnergy saopštila je u utorak da je proglasila "višu silu" (force majeure) na pojedine ugovore o snabdijevanju tečnim prirodnim gasom (LNG) s četiri zemlje, nakon iranskih raketnih napada u kojima su oštećena ključna postrojenja, javlja Anadolu.

Ova mjera se odnosi na ugovore s Kinom, Italijom, Belgijom i Južnom Korejom, navodi se u saopštenju koje su prenijeli katarski mediji, uključujući Al Jazeeru i Al Sharq.

"Viša sila" je pravna klauzula u ugovorima, posebno u dugoročnim sporazumima o snabdijevanju naftom i gasom, koja dobavljačima omogućava obustavu obaveza, poput planova isporuke, bez plaćanja kazni zbog događaja koji su van njihove kontrole, kao što su napadi na ključnu infrastrukturu.

Raketni udari ciljali su industrijski kompleks Ras Laffan 18. i 19. marta, uzrokujući značajnu štetu, uključujući oštećenja na dvije jedinice za preradu LNG-a i postrojenju za pretvaranje gasa u tečnost, navodi se u saopštenju.

Iz QatarEnergyja su dodali da nastavljaju s procjenom punog utjecaja napada na operacije, kao i vremenskog okvira za popravke.

Ministar energetike i izvršni direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi izjavio je 19. marta da su napadi smanjili katarski izvozni kapacitet LNG-a za 17 posto i uzrokovali procijenjeni gubitak godišnjeg prihoda od 20 milijardi dolara, prema saopštenju kompanije.

Dodao je da bi popravke mogle trajati do pet godina, što je primoralo kompaniju da proglasi "dugotrajnu višu silu".

Udari su oštetili dvije proizvodne linije (tzv. "vozove" 4 i 6), s kombinovanim kapacitetom od 12,8 miliona tona godišnje, što čini 17 posto katarskog izvoza LNG-a, dodao je on.

QatarEnergy je već 4. marta obavijestio kupce o "višoj sili" nakon što je proizvodnja poremećena zbog rata.

SAD i Izrael nastavljaju sa zračnim napadima na Iran od 28. februara, u kojima je do sada ubijeno više od 1.340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija. Teheran je uzvratio napadima dronovima i projektilima na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zaljevske zemlje u kojima su smješteni američki vojni kapaciteti, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi, uz istovremene poremećaje na globalnim tržištima i u avijaciji.