Njemačke kompanije smatraju Tursku velikim domaćim tržištem i strateškim centrom za proizvodnju i snabdijevanje s pristupom Evropi, Bliskom istoku i Centralnoj Aziji, prema riječima predsjednice Njemačko-turske trgovinske i industrijske komore (AHK Turkiye).

Bige Yucel izjavila je za Anadolu da oko 8.250 njemačkih kompanija posluje u Turskoj u raznim sektorima, uključujući industriju, snabdijevanje automobilskom industrijom, mašineriju, energetiku, logistiku i digitalnu infrastrukturu, pozivajući se na podatke turskog Ministarstva industrije.

Rekla je da su mlada i kvalifikovana radna snaga Turske, zajedno sa njenom snažnom industrijskom infrastrukturom, glavni faktori koji pokreću interes njemačkih preduzeća.

Yucel je, međutim, napomenula da se turski investitori suočavaju s izazovima u pristupu finansijama na njemačkom tržištu.

"Cilj nam je olakšati proces pristupa finansiranju turskim firmama u Njemačkoj kroz saradnju s njemačkim kreditnim institucijama", rekla je.

Yucel je rekla da prioriteti AHK Turkiye ove godine uključuju zelenu transformaciju i energiju, digitalizaciju i industrijske politike, konkurentnost i troškove proizvodnje, kvalifikovanu radnu snagu i stručno osposobljavanje, te jačanje investicijskog okruženja.

Dodala je da povećane međusobne posjete na visokom nivou između Turske i Njemačke posljednjih mjeseci signaliziraju pozitivan zamah u ekonomskim odnosima, ukazujući na dublji politički dijalog, trgovinu, investicije i industrijsku saradnju.

Yucel je rekla da komora također sarađuje s drugim bilateralnim komorama u Turskoj na odnosima s Evropskom unijom, uključujući napore za modernizaciju Carinske unije.

"Objavili smo zajednički dokument o ovom pitanju s TOBB-om (Turski savez komora i robnih berzi) i TEPAV-om (Fondacija za istraživanje ekonomske politike)", rekla je.

Napomenula je da je Evropska unija ubrzala napore u industrijskoj politici i da AHK Turkiye analizira kako ove politike utiču na tursku industriju i lance snabdijevanja između Turske i EU-a, s ciljem pozicioniranja Turske kao komplementarnog partnera u industrijskoj arhitekturi Evrope koja se razvija.

"Njemačka je godinama bila jedan od ključnih trgovinskih partnera Turske, a ekonomski odnosi ostaju jaki zahvaljujući snažnim industrijskim vezama i međusobnim ulaganjima", rekla je Yucel.

"U 2024. godini, obim trgovine između dvije zemlje dostigao je oko 50 milijardi dolara (42,92 milijarde eura), dok je u periodu januar-juli 2025. godine taj iznos iznosio ukupno 30 milijardi dolara (25,75 milijardi eura). Očekuje se da će se obim za cijelu godinu kretati između 48 (41,20 milijardi eura) i 52 milijarde dolara (44,64 milijarde eura)."

Rekla je da je rastući udio proizvoda i usluga usmjerenih na zelenu i digitalnu transformaciju učinio ekonomske odnose između Turske i Njemačke održivijim i otpornijim. Obim trgovine uglavnom pokreću automobilska industrija i industrija snabdijevanja automobilskom opremom, mašinske i proizvodne tehnologije, energija i hemikalije.

Yucel je istakla da su rastuća ulaganja u željezničku infrastrukturu u Turskoj omogućila njemačkim kompanijama da prošire svoje prisustvo i stvore čvrstu osnovu za dugoročna partnerstva s turskim firmama s visokom dodanom vrijednošću.

Yucel je rekla da će se Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP31) ove godine održati u Turskoj, stavljajući zelenu transformaciju i održive industrijske politike čvršće na poslovni dnevni red.

"Klimatske politike poput određivanja cijena ugljika, Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama, zelenog finansiranja i troškova usklađivanja postale su odlučujuće u trgovini", rekla je.

Dodala je da je zelena tranzicija ključna komponenta konkurentnosti koja oblikuje budućnost trgovine i industrije, čineći COP31 strateškom prekretnicom za diskusije o trgovini, investicijama i industrijskoj politici.

"Cilj nam je organizovati poslovne sastanke usmjerene na zelenu transformaciju i energiju paralelno s COP31", rekla je Yucel.

Dodala je da je AHK Turkiye svjestan poteškoća s vizama i obradom viza s kojima se suočavaju turski poslovni ljudi koji putuju u Njemačku te da ima za cilj olakšati poslovna putovanja putem programa Business Fast Track, za koji je rekla da će doprinijeti daljnjem rastu bilateralne trgovine.