Peking je u četvrtak pozvao Meksiko da preispita prijedlog o povećanju carina koje su odobrili zakonodavci, a koje utječu na uvoz iz Kine i drugih zemalja u Aziji.

Meksički Senat je u srijedu odobrio zakon kojim se povećavaju carine do 50 posto, a koji stupa na snagu 1. januara, a odnosi se na više od 1.400 proizvodnih linija, uključujući automobile, autodijelove, tekstil, odjeću, čelik, plastiku, obuću i uređaje.

Zemlje koje nemaju sporazume o slobodnoj trgovini s Meksikom, poput Kine, Tajlanda, Indije, Južne Koreje i Indonezije, bit će pogođene ovim tarifama.

Usred pritiska SAD-a i trgovinskih napetosti, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum branila je mjeru, rekavši da je poduzeta radi podrške domaćoj proizvodnji.

Kinesko Ministarstvo trgovine opisalo je povećanja kao jednostrana i protekcionistička, pozivajući Meksiko da preispita taj potez.

Navodi se da se Peking dosljedno protivi jednostranom povećanju tarifa u bilo kojem obliku.

"Kina pridaje veliki značaj ekonomskim i trgovinskim odnosima Kine i Meksika", saopćilo je Ministarstvo.

"U kontekstu složene i nestabilne međunarodne situacije i prijeteće sjene trgovinskog protekcionizma, Kina se nada da će Meksiko sarađivati ​​s Kinom na jačanju komunikacije i dijaloga u ekonomskoj i trgovinskoj oblasti, te na pravilnom upravljanju razlikama", navodi se u saopćenju.

Ministarstvo je dodalo da je radi zaštite interesa relevantnih kineskih industrija krajem septembra pokrenulo istragu o trgovinskim i investicijskim barijerama protiv Meksika i da je istraga trenutno u toku.

Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije UN-a, uvoz Meksika iz Kine prošle godine iznosio je ukupno 129,79 milijardi dolara, dok je izvoz u Kinu dostigao 9,08 milijardi dolara, što je rezultiralo bilateralnim obimom trgovine od približno 138,87 milijardi dolara.

Odluka dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump 8. decembra zaprijetio tarifama od pet posto na meksički izvoz, u izjavi objavljenoj na njegovoj platformi društvenih medija Truth Social.

Trump je naveo tekući spor oko podjele vode prema sporazumu iz 1944. godine, zahtijevajući da Meksiko do kraja godine oslobodi 200.000 hektara vode kako bi ublažio nestašice u američkoj saveznoj državi Teksas.

SAD ostaje glavni trgovinski partner Meksika sa 334 milijarde dolara godišnje trgovine.