Ekonomija

Hrvatska: Europska unija mora biti odlučnija u procesu proširenja na zapadni Balkan

Potpisana Deklaracija o politici proširenja Europske unije objedinjuje zajedničke preporuke za sve sudionike u procesu pristupanja, kako na europskoj razini, tako i u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima

Stipe Majic  | 14.02.2020 - Update : 14.02.2020
Hrvatska: Europska unija mora biti odlučnija u procesu proširenja na zapadni Balkan Foto: AA/Arhiv

Zagreb

ZAGREB (AA) - Kao rezultat otvorene rasprave nakon konferencije "EU Enlargement on Hold – Between Containment and Reform", potpisana je Deklaracija o politici proširenja Europske unije koju supotpisuju predstavnici civilnog društva iz šest država regije okupljenih na ovoj konferenciji, javlja Anadolu Agency (AA).

Potpisana Deklaracija o politici proširenja Europske unije objedinjuje zajedničke preporuke za sve sudionike u procesu pristupanja, kako na europskoj razini, tako i u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.

Potpisivanje Deklaracije održano je u okviru Konferencije "EU Enlargement on Hold – Between Containment and Reform" koja se održava u organizaciji Zaklade Hanns Seidel i Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

Cilj konferencije je odgovoriti na pitanja poput "Gdje smo danas s politikom proširenja EU?" te "Kolika je vjerojatnost pristupanja zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju?", kao i potaknuti dijalog o kompatibilnosti procesa konsolidacije, produbljivanja i proširenja EU.

Sandro Knezović, viši znanstveni suradnik na Institutu za razvoj i međunarodne odnose i koordinator ove konferencije, istaknuo je kako je tema današnje konferencije bilo proširenje Europske unije na zapadni Balkan u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Deklaraciju su potpisali svi predstavnici civilnog društva iz regije, a Deklaracija je predana u Europski parlament kako bi se dala daljnja podrška europskom proširenju.

"Zaključci su da Europska unija još uvijek ima legitimitet u regiji, da ne postoji održiva alternativa pridruživanju Europskoj uniji i da se od EU očekuje da konsolidira politiku proširenja i da konkretne poruke zemljama u regiji koje moraju ozbiljnije upregnuti snage i nastaviti s reformskim procesima", poručio je Knezović.

Marko Savković, programski direktor beogradskog Fonda za političku izuzetnost, izlagao je na temu kako se izazovi u oblasti vladavine prava odražavaju na zapadni Balkan i perspektivu proširenja EU-a.

"Iskazana je potreba da Europska unija nastupi odlučnije, da ponovo postane akter transformacije društava zapadnog Balkana, kakav je bila cijelo ovo vrijeme", rekao je Savković.

Savković je naglasio potrebu nastavka hrvatskog angažmana na procesu proširenja, kao i na potrebu razvoja odnosa među državama u regiji, kao vrstu pripreme za EU članstvo.

Jovana Marović iz Politikon mreže Crne Gore izlagala je na temu transparentnosti političkih procesa i ekonomskih reformi, pri čemu je ukazala na probleme u transparentnosti na koju utječe Europska unija zbog, kako je rekla, "prikrivanja dijela dokumenata, odlaganja i nejasne dinamike pristupanja zemalja zapadnog Balkana, čije političke elite imaju sve manje interesa za pristupanje i reformske procese”.

"Europska unija svojom politikom držanja zemalja zapadnog Balkana na distanci utječe na netransparentnost, a poseban fenomen odnosi se na ekonomska ulaganja, tako da sam ukazala na izgradnju autoceste u Crnoj Gori gdje se investitor izabrao na izrazito netransparentan način. Gdje je manjak vladavine prava i netransparentnost je veća", kazala je Marović.

Marko Pejović iz Centra za demokratiju i ljudska prava iz Podgorice govorio je o izazovima s kojim se susreće Europska unija u politici proširenja.

"Europska unija se suočava s nekim unutarnjim krizama i pitanjem konsolidacije, a s druge strane politika proširenja ostaje u drugom planu", ističe Pejović.

Pejović je ocijenio kako velike sile poput Kine, Turske i Rusije daju određeni učinak na cijeli proces koji se odvija na Balkanu.

Poručio je da EU mora biti konkretnija u procesu proširenja te kako kriteriji moraju biti vrednovani, posebno kada su u pitanju Albanija i Sjeverna Makedonija, kao i da je potrebno ponuditi status kandidata za BiH.

Uz domaćine iz Hrvatske, na konferenciji su sudjelovali predstavnici organizacija s područja šest država zapadnog Balkana: Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.