Globalni val bojkota proširio se s Bliskog istoka i Turske na Evropu, Aziju i šire, ciljajući multinacionalne brendove optužene da su stali na stranu Izraela tokom rata u Gazi.

Od lanaca kafića do giganata robe široke potrošnje, korporacije koje su nekada smatrane nedodirljivima sada se bore s padom prodaje i štetom po ugled. Pristalice pokret bojkot vide kao otpor građana i moralni protest protiv kompanija koje se smatraju saučesnicima u izraelskim akcijama protiv Palestinaca.

Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a zaključila je prošlog mjeseca da Izrael čini genocid u Gazi, gdje je u posljednje dvije godine ubio više od 67.000 Palestinaca, većinom žena i djece, te ranio skoro 170.000. Izraelska opsada i blokada svih osnovnih potrepština također je izazvala glad koja je odnijela živote više od 450 Palestinaca, uključujući preko 150 djece.

Kompanije s navodnim vezama s Izraelom, uključujući Coca-Colu, PepsiCo, McDonald's, Starbucks i Nike, prijavile su pad prihoda, posebno u zemljama s muslimanskom većinom.

- Lanci restorana -

Američki giganti u prehrambenoj industriji, kao što su McDonald's, Burger King, Starbucks, KFC i Pizza Hut, bili su među najvidljivijim metama bojkota, jer demonstranti ističu donacije franšizama, javne izjave ili percipirano političko slaganje s Izraelom.

Globalna prodaja McDonald'sa smanjila se za 0,1 posto u 2024. godini na godišnjem nivou i pala je za jedan posto u prvom kvartalu 2025. godine, prvi takav pad u oko četiri godine.

Firma je izjavila da je izraelski rat u Gazi značajno utjecao na poslovanje na nekim prekomorskim tržištima.

Domino's Pizza Enterprises, australijski franšizer, prijavio je svoj prvi godišnji gubitak u decenijama, nakon zatvaranja restorana širom Azije nakon kampanja bojkota.

Kompanija je objavila oštar gubitak od 3,7 miliona australijskih dolara (1,69 miliona eura) u godini koja je završila u junu 2025. godine, u poređenju s profitom od 96 miliona australijskih dolara (54 miliona eura) godinu dana ranije.

Starbucks, koji se suočio s ponovljenim optužbama aktivista za podršku Izraelu, također je zabilježio pad prodaje u tri uzastopna kvartala.

U trećem kvartalu 2025. godine, prihod je pao za dva posto, a kompanija je najavila planove za zatvaranje desetina prodajnih mjesta i otpuštanje stotina zaposlenih. Kompanija je saopštila da će ukupan broj prodavnica u Sjevernoj Americi pasti za oko jedan posto u fiskalnoj 2025. godini.

Za cijelu fiskalnu 2024. godinu, Starbucks je prijavio pad globalne prodaje od dva posto. U Maleziji, lokalni operater Berjaya Food Berhad saopštio je da je prodaja Starbucksa pala za 36 posto u odnosu na prethodnu godinu u fiskalnoj godini koja je završila u junu, dijelom zbog bojkota i protesta.

Americana Group, koja upravlja američkim prehrambenim brendovima kao što su KFC, Pizza Hut i Krispy Kreme širom Bliskog istoka, izvijestila je o padu neto profita od 38,8 posto u 2024. godini na 158,7 miliona dolara (135 miliona eura), s prihodima smanjenim za devet posto na 2,19 milijardi dolara (1,87 milijardi eura) u odnosu na 2,41 milijardu dolara (2,05 milijardi eura) u 2023. godini.

Kompanija je pad pripisala regionalnoj geopolitičkoj situaciji i slabijoj potražnji potrošača na nekim tržištima, zajedno s nepovoljnim kretanjima deviznog kursa.

- Multinacionalne korporacije i giganti u industriji pića -

Brendovi bezalkoholnih pića također su postali simbolične mete bojkota, a aktivisti ukazuju na njihovo prisustvo u Izraelu i navodnu podršku vladi.

Globalna prodaja Coca-Cole pala je za jedan u drugom kvartalu 2025. godine, s većim padom u nekim regijama, poput pet posto u Turskoj. Njen udio na turskom tržištu gaziranih pića smanjio se s 59 na 54 posto. U azijsko-pacifičkoj regiji, obim prodaje pao je za tri posto, dok je Indija zabilježila pad od pet posto.

PepsiCo je također prijavio pad prodaje, s prihodima manjim za 0,3 posto u prvoj polovini 2025. godine.

Gigant robe široke potrošnje Unilever, koji je izazvao kritike nakon što je prenio prava distribucije sladoleda Ben& Jerry's u Izraelu na lokalnu firmu, zabilježio je pad prometa od 3,2 posto u drugom kvartalu 2025. godine nakon pada od 0,9 posto u prvom.

Nestle, koji posjeduje kontrolni udio u Osemu, izraelskom proizvođaču hrane koji posluje u okupiranoj Palestini, prijavio je pad prodaje od 1,8 posto i pad neto dobiti od 10,3 posto u prvoj polovini 2025. godine.

U 2024. godini, prodaja Nestlea pala je za 1,8 posto, a neto dobit je pala za 2,9 posto.

- Maloprodaja -

Kompanije sportske odjeće također su bile meta bojkota, kako zbog globalne vidljivosti brenda, tako i zbog isporuke opreme Izraelu.

Prodaja Pume smanjena je za dva posto u drugom kvartalu 2025. godine, s padom od 3,1 posto u regiji Evropa - Bliski istok - Afrika.

Globalna kampanja bojkota Pume započela je nakon što je Puma postala glavni sponzor Izraelskog fudbalskog saveza (IFA) 2018. godine, iako je najavila da će prekinuti svoje sponzorstvo do kraja 2024. godine.

Nike je prijavio oštriji pad prodaje u drugom kvartalu od 12 posto na 11,1 milijardu dolara (9,45 milijardi eura), s neto prihodom smanjenim za 86 posto na 211 miliona dolara (179,7 milijardi eura). Prihodi u Evropi, Bliskom istoku i Africi pali su za deset deset posto, dok je Nike direktna prodaja pala za 20 posto.

Za cijelu fiskalnu 2025. godinu, neto prihod Nikea iznosio je ukupno 3,2 milijarde dolara (2,73 milijarde eura), što je smanjenje od 44 posto u odnosu na 5,7 milijardi dolara (4,85 milijardi eura) u 2024. godini.

Kompanija je saopštila da su gubici također povezani s troškovima restrukturiranja i carinama, ali da su i bojkoti izgleda doprinijeli padu, posebno u zemljama s muslimanskom većinom.

Početkom 2025. godine, usred genocida koji Izrael provodi u Izraelu, Zara je otvorila svoju najveću prodavnicu ikada u Izraelu u blizini Tel Aviva, produbljujući ekonomske veze s tom nacijom i podstičući pozive na bojkot.

Njen vlasnik, španska multinacionalna kompanija za odjeću Inditex, prijavila je pad prodaje od dva posto na svojim tržištima Azije i ostatka svijeta, koja sada čine 16 posto ukupne prodaje, u odnosu na 16,6 posto godinu ranije. Prodaja u Americi također je pala za 3,8 posto.

- Izbacivanje iz najvećih svjetskih fondova -

Osim gubitaka uzrokovanih pojedinačnim potrošačima, investitori su također ciljali firme zbog navodne umiješanosti u kršenje ljudskih prava u Izraelu.

U augustu je Norges Bank Investment Management, koja upravlja norveškim suverenim fondom od dva biliona dolara (1,7 biliona eura), objavila da je iz svog portfelja uklonila pet izraelskih banaka i američki Caterpillar.

Odluka je donesena zbog neprihvatljivog rizika da kompanije doprinose ozbiljnim kršenjima prava pojedinaca u ratnim i sukobnim situacijama, navodi se u saopštenju najvećeg svjetskog suverenog fonda.

Prethodno je prodao udio u 17 izraelskih kompanija ukupne vrijednosti portfelja od 143,3 miliona dolara (122 milijarde eura).

Ranije ove sedmice, ABP, najveći holandski građanski penzioni fond, prodao je cijeli svoj udio u Caterpillaru iz etičkih razloga zbog veza američkog proizvođača opreme s izraelskom vojskom.

ABP, najveći evropski i peti najveći penzioni fond na svijetu, ranije je držao oko 387 miliona eura (455 miliona dolara) u dionicama Caterpillara.