Život

Istočna Srbija: "Gradom bakra" teče reka bez živog sveta

Zato što je zagađena gradskom kanalizacijom i teškim metalima, voda iz "mrtve" Borske reke ne može se koristiti ni za navodnjavanje, niti za pojenje stoke. Nadležni rešenje vide u izgradnji fabrike za preradu fekalnih otpadnih voda

Sanja Janackovic  | 10.12.2018 - Update : 11.12.2018
Istočna Srbija: "Gradom bakra" teče reka bez živog sveta

Sarajevo

BOR (AA) - Borska reka u istočnoj Srbiji smatra se najzagađenijom rekom u Evropi - u delu njenog vodotoka nema živog sveta, pa je nazivaju i mrtvom, a zagađenost je tolika da su njive u borskim selima duž obale potpuno neupotrebljive, u šta se na licu mesta uverila ekipa Anadolu Agency (AA).

Jedno od takvih sela jeste Slatina. Njeni meštani trpe velike posledice zbog reke zagađene i gradskom kanalizacijom, i teškim metalima iz Rudarsko-topioničarskog basena Bor. 

"Leti dosta smrdi, ne možeš da sediš predveče pred kućom da piješ kafu. Nema u njoj života. Ranije su bile vrbe pored reke, sada samo pirit. Zagađeno, ne pitaj! Na pola ašova u mom placu - pirit. Nema ništa da rodi. A kažu da nije preporučljivo ni da se seje", priča Aleksa Janošević iz Slatine.

On ne pamti da je u ovom koritu voda ikada bila bistra, ali je takve priče slušao od starijih.

"Meni je pričala baba, kada je ona bila dete, da su se kupali u ovoj reci i da je tekla čista. Deda mi je pričao da su se vodom iz nje zalivale bašte sa kupusom. Posle, kada je počeo da radi RTB Bor, postala je žućkasta i na kraju je počela da dolazi prljava voda", govori Janošević.

Da zagađenost reke, koja se sa pritokama uliva u Veliki Timok, a on zatim u Dunav, prevazilazi lokalne okvire, priznaje i gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić.

"U Borsku reku se slivaju otpadne vode iz grada i industrije. Kao takva, reka je u srednjem ili donjem toku nemoguća za bilo kakvo korišćenje. To više nije reka, već otpadni kanal. Od nje se ne može koristiti ništa, niti dobiti ništa dobro. Sliv ka Zaječaru i put ka Crnom moru jeste zagađen Borskom rekom", kaže gradonačelnik.

Prema njegovim rečima, ovo je posledica višedecenijskog rudarenja, ali i direktnog ispuštanja gradske fekalne kanalizacije u reku. Rešenje vidi u izgradnji fabrike za preradu fekalnih otpadnih voda.

"Mi smo, kao Grad, pokrenuli projekat gde će se odvojiti fekalne od atmosferskih otpadnih voda. Očekujemo da se realizuje u naredne tri do četiri godine i to će definitivno promeniti sastav vode. Nakon toga je neophodna rekultivacija celog korita", objašnjava Milikić.

Procenjena vrednost projekta je od 10 do 15 miliona evra, što je, kaže on, približno vrednosti budžeta jednog grada.

Predsednik borskog Društva mladih istraživača Dragan Ranđelović upozorava na moguće posledice.

"Nije problem samo u ovom zagađenju, već i u mogućnosti akcidentnog događaja, a to je da naša jalovišta dožive neki udes i da se onda izoluje ta jalovina koja je kroz neka ranija izlivanja poplavila obale reke i nanela taj pirit koji je sad veliki problem", kaže Ranđelović.

Smatra da je oživljavanje "mrtve reke" teško, ali ipak moguće.

"Mislimo da to može jer smo utvrdili da, kako se udaljavamo od Bora, tako priroda uspeva. Borska reka je mrtva ovde na borskoj teritoriji i dok ne dođe do Timoka. Tamo Timok uspeva da to delimično razloži i tek Dunav uspeva da sanira zagađenje", pojašnjava Ranđelović.

Naglašava da će izgradnja postrojenja rešiti fekalno zagađenje, ali da istovremeno RTB Bor, koji će 18. decembra zvanično preuzeti strateški partner "Zijin Mining", mora da reši problem industrijskog otpada. Kako je ranije saopšteno iz uprave RTB Bora, kineski investitor se, između ostalog, obavezao i na ulaganje u ekologiju.

Inače, stanovnici Bora decenijama su se borili sa još jednim ekološkim problemom - udisali su prekomerno zagađen vazduh. Ovo se popravilo 2016. godine, kada su počele da se primenjuju nove tehnologije topljenja rude u novoj Topionici i Fabrici sumporne kiseline. U "gradu bakra" tada je prvi put zabeležena prosečna koncentracija sumpor-dioksida.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın