Ukrajinske izbjeglice u Hrvatskoj: Bijeg od rata i nada u bolju budućnost

Motel "Plitvice" smješten na jugozapadnom ulazu u Zagreb trenutačno je smještajni objekt Hrvatskog crvenog križa (HCK) u kojem boravi oko 130 izbjeglica iz Ukrajine. Većinom su to žene, majke s malom djecom kojima je ovo bio jedini izlaz i bijeg od ratnog razaranja u rodnoj Ukrajini, koje ih je prisililo da napuste domovinu u koju se planiraju jednog dana, što prije, vratiti, javlja Anadolu Agency (AA).

Preko Save puše hladan vjetar iz pravca Sljemena, pa zubato ožujsko sunce izmami vani tek rijetke stanare motela "Plitvice" smještenog na zagrebačkoj zaobilaznici. To staro socijalističko zdanje, u koje je dobrano zagrizao zub vremena, nadvija se nad brzom cestom kako bi primilo one koji putuju u oba smjera, putnike na istok i na zapad.

Tek svježe naslikan veliki grafit na pomoćnom objektu koji prikazuje žuto-plavu ukrajinsku zastavu s natpisom „Slava Ukrajini” odaje kako se na ovom mjestu nalaze izbjeglice iz Ukrajine, kojima je ovaj grafit vidljivi znak i poruka hrvatske dobrodošlice.

Ispred motelske zgrade, uz zaposlenike Hrvatskog crvenog križa (HCK) i Ravnateljstva civilne zaštite te redarstvenika koji pazi na ulaz, tu i tamo prošeta mlađa žena u društvu djeteta predškolskog uzrasta koje grize rumenu jabuku ili grli plišanog medvjedića.

Djeca u toplim zimskim bundama, žene s licima koja odražavaju umor, nemir i strah potaknut nedavnim sjećanjima na eksplozije u gradovima i mjestima koja su ostala izložena ruskim raketama i tenkovima. Mobitel u rukama jedini im je kontakt sa starijim roditeljima koji ne žele napustiti dom, muževima i braćom koji su ostali i koji se, po cijenu života, nastavljaju boriti protiv okupatora u domovini Ukrajini.

- Bez kontakta sa sinom -

Svitlana Kalinina u motel "Plitvice" došla je iz ukrajinskog mjesta Borodjanka u Kijevskoj oblasti kojemu su, među prvima, na samom početku ruskog napada, značajne materijalne i štete u ljudstvu nanijele bombe avijacije Ruske Federacije.

„Puno je ljudi ostalo pod ruševinama, puno je mojih prijatelja, sugrađana, rođaka i kolega poginulo, kao i u ostalim dijelovima Kijevske regije i ostalih dijelova Ukrajine koji su napadnuti od strane Rusije”, izjavila je Kalinina.

Ona je u Hrvatsku stigla 7. ožujka. U Ukrajini je ostavila kćer, koja je trenutno u mirnijem, zapadnom dijelu Ukrajine, dok je izgubila kontakt sa sinom zbog kojega je posebno zabrinuta, kao i zbog ostatka rodbine s kojom više ne uspijeva stupiti u kontakt.

„Od prvog dana kada sam došla u Hrvatsku doživjela sam toplu dobrodošlicu. Čula sam da je Hrvatska prošla kroz rat i da Hrvati razumiju kroza što Ukrajina trenutno prolazi. Ovako lijep prijem nikada neću zaboraviti, mislim da to neće zaboraviti ni sljedeći naraštaji Ukrajinaca. U Ukrajini sam radila u pekarskoj industriji, htjela bih se zaposliti u Hrvatskoj te ostati kako bih na taj način pomogla onima koji su ostali u domovini”, poručuje Kalinina.

Gotovo sat vremena dvije mlađe žene i mladić stoje pred ulazom u motel "Plitvice" s nevelikom ručnom prtljagom. Tapkaju na hladnoći, ponekad telefoniraju i pomalo nervozno, iscrpljeni od puta, kako doznajemo, čekaju prihvat kako bi se napokon utoplili i odmorili. Spremno poziraju za fotografiju i ispričavaju se jer nisu spremni za razgovor.

Žene su vidno potresene, s izrazom na licu koji pokazuje kako je teško iznenada ostati bez sigurnosti doma, bez najbližih, koji su ostavljeni na nemilost ratnom vihoru u petsto kilometara udaljenoj zemlji.

- Nade u brz povratak kući -

Jedna od Ukrajinki koja se dobro služi engleskim jezikom je Irina Kojeva, koja je u ovaj smještaj stigla dan ranije sa šestogodišnjim sinom. Napustila je Odesu, grad u kojem je ostavila roditelje u osmom desetljeću života, i mačku, dodaje s humorom, ali s njima je u svakodnevnom telefonskom kontaktu.

„Najprije smo došli u Austriju, kod rodbine moga dečka, ali u stanu nije bilo dovoljno mjesta za sve nas. Na karti sam onda pronašla Hrvatsku, čiji je jezik sličan ukrajinskom, a i vrijeme je lijepo, slično kao i kod kuće, u Odesi. Došla sam ovdje jer ne želim živjeti u ratu. Imam šestogodišnjeg sina i želim da on živi u miru. Htjela bih pronaći posao i pokušat ću živjeti ovdje, možda nekoliko mjeseci, možda dulje vremena, ne mogu znati, ali ako rat prestane, vratit ću se kući istog časa. Htjela bih da, ako rat potraje, moj sin ovdje krene u školu, da se socijalizira”, kaže Kojeva.

Irina Kojeva djeluje pozitivno i nastoji zadržati osmijeh na svom licu.

„Nadam se da će rat možda prestati sutra ili za tjedan dana tako da možemo natrag kući. Ovaj rat je užasan, Rusija je došla u našu zemlju i započela rat, to je strašno. Žene i djeca napuštaju zemlju, ali naši muškarci ostaju jer se potrebno boriti za Ukrajinu”, poručuje Kojeva.

- Traume rata -

Glasnogovornica Hrvatskog crvenog križa (HCK) Katarina Zorić potvrdila je kako se uglavnom zbrinjavaju žene i djeca te muškarci starije životne dobi kojima HCK nudi humanitarnu pomoć. Za one u prihvatnim centrima su to higijenske potrepštine, igračke i slatkiši za djecu, uz redovite kuhane obroke.

Izbjeglicama je često potrebna i psihosocijalna podrška.

„Naši timovi rade neumorno, jer ljudi dolaze uplašeni, zabrinuti, ostavili su članove obitelji, neprestano žele znati što se s njima događa, a brine ih i budućnost u Hrvatskoj, hoće li moći upisati djecu u školu, imati zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb i sve ostalo što im je prijeko potrebno”, kaže Zorić.

Dodaje kako se ove ljude nastoji utješiti i umiriti, predstaviti im kako će u Hrvatskoj s izbjegličkim statusom imati zajamčena sva osnovna prava. Broj izbjeglica u Hrvatskoj je u porastu, koji nije drastičan, tako da su svi za sada uspješno zbrinuti. Sukladno priljevu otvaraju se novi prihvatni centri i kolektivni smještaji diljem Hrvatske, tako da se ni ubuduće ne očekuju problemi sa smještajem.

„Brojke se stalno mijenjaju, imamo situaciju da ljudi stalno dolaze i odlaze, ali većina ljudi koji ulaze u Hrvatsku i ostanu u Hrvatskoj, gdje će potražiti svoj dom barem za naredne mjesece, dok ne vide kako će njihova životna situacija izgledati”, navodi Zorić.

Hrvatski Crveni križ (HCK) otvorio je posebne račune i donatorske telefone za financijsku pomoć, prima se i materijalna pomoć građana kroz donacije prehrambenih i higijenskih potrepština za prihvat ukrajinskih izbjeglica.

- Dosad više od 4.000 izbjeglica u Hrvatskoj -

Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP RH) sa četvrtkom, 10. ožujkom, u Republiku Hrvatsku pristiglo je 4.300 ukrajinskih izbjeglica, od kojih oko 47 posto pridošlica čine žene, 42 posto su djeca, a oko 12 posto muške osobe. Riječ je o ranjivim skupinama koji se zbrinjavaju kroz prihvatne centre i kolektivne smještaje, a najveći dio zbrinut je u privatnom smještaju, kod prijatelja ili rodbine.

Hrvatski MUP navodi da je Ukrajinu već napustilo preko dva milijuna stanovnika, a očekivanja su da će u narednom periodu, uslijed eskalacije sukoba na ukrajinskom teritoriju, na područje Europske unije (EU) doći između pet i osam milijuna stanovnika Ukrajine. Hrvatska je deklarirala pred tijelima Europske komisije (EK) kako je u mogućnosti prihvatiti oko 20.000 raseljenih osoba iz Ukrajine.