Balkan

U Crnoj Gori se najviše baca hrane od država sa prostora bivše Jugoslavije

Kako se navodi, jedna osoba u prosjeku godišnje baci 83 kilograma hrane

Adel Omeragic  | 29.09.2021 - Update : 30.09.2021
U Crnoj Gori se najviše baca hrane od država sa prostora bivše Jugoslavije

Podgorica

U Crnoj Gori se, prema izvještaju Ujedinjenih nacija, najviše hrane baca u poređenju sa državama bivše Jugoslavije, s obzirom na broj stanovnika, saopšteno je iz fondacije "Banka hrane", javlja Anadolu Agency (AA).

Kako se navodi, jedna osoba u prosjeku godišnje baci 83 kilograma hrane.

Navedeno je da ne samo da domaćinstva bacaju velike količine hrane, već to čine i trgovine i ugostiteljski objekti.

"Zato sve veći broj država zakonski obavezuje trgovine i ugostiteljske objekte da ne bacaju hranu, već da je doniraju onima kojima je potrebna. U Crnoj Gori ne postoji ovakav zakon", kaže se u saopštenju, povodom Međunarodnog dana podizanja svijesti o bacanju hrane.

Predsjednica fondacije "Banka hrane" Marina Medojević smatra da se mora raditi na edukaciji ljudi da hranu ne bacaju, da racionalnije kupuju i adekvatno čuvaju hranu.

"Najgore što mogu da urade je da hranu bacaju. Veliki broj ljudi koji posjećuju kontejnere govori osim da su ljudi gladni, da nema adekvatne socijalne politike i da se hrana baca", kazala je Medojević.

Prema njenim riječima, očekuje se da će broj gladnih porasti u sledećem periodu zbog pandemije.

"Smanjenjem bacanja hrane, smanjuju se emisije štetnih gasova, usporava uništavanje prirode prenamjenom zemljišta i zagađenje. Takođe, pozitivno utiče i na dostupnost hrane, čime se smanjuje broj gladnih i podstiče štednja u doba globalne recesije", kazala je Medojević.

Ona smatra da je za iskorištavanje viška hrane vrlo važno da postoji razvijen sistem selektivnog odlaganja otpada i reciklaže.

"Odgovarajuće iskorištavanje viška hrane ne doprinosi samo smanjenju gladi širom svijeta, već i zaštiti okoline", rekla je Medojević.

Ona ističe da mlade treba podsticati da što ranije započnu razmišljati o međuzavisnosti vlastitih potrošačkih odluka i posljedica koje oni imaju za društvo u cjelini.

"Ovo je tema koja zaslužuje da joj se više posvetimo u javnosti, ali i u školskim klupama", smatra Medojević.

Banka hrane je, kaže ona, više od deceniju spremna za javnu kampanju protiv siromaštva i bacanja hrane, ali osim deklarativne podrške, drugu nije imala.

"Vlada Crne Gore uprkos brojnim apelima Banke hrane koji traju punih devet godina da usvoji, kao što je urađeno u Evropskom parlamentu još 2012. godine, Deklaraciju protiv bacanja hrane, to još nije uradila", upozorila je Medojević.

Na internet stranici Anadolu Agency (AA) objavljen je samo dio sadržaja vijesti koje su putem našeg Sistema protoka vijesti (HAS) dostupne korisnicima. Molimo da nas kontaktirate za pretplatu.
Srodne teme
Bu haberi paylaşın