Adel Omeragic
10 Decembar 2018•Ažuriranje: 10 Decembar 2018
PODGORICA (AA) - Crna Gora je napravila značajne korake kada su u pitanju ljudska prava u zakonodavnom smislu, dok je još konkretnih akcija potrebno u primjeni zakona, poručeno je danas u Podgorici, na konferenciji povodom Međunarodnod dana ljudskih prava i 70. godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, javlja Anadolu Agency (AA).
Širom svijeta danas se obilježava 10. decembar - Međunarodni dan ljudskih prava. UN su 10. decembra 1948. godine usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kojom se štite građanske, političke, ekonomske i socijalne slobode u oblasti kulture i prava čovjeka - od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin kazao je da je Crna Gora učinila značajne napore da unaprijedi zakonodavni i institucionalni okvir kada su u pitanju ljudska prava i slobode, i dodao da će najveći izazovi biti prihvatanje različitosti u društvu i suzbijenje diskriminacije.
On je poručio da je diskriminaciju potrebno suzbijati, jer razara temelje građanskog društva i da se protiv nje treba istrajno i temeljito boriti. Druga vrsta izazova, kako je dodao Pažin, proizilazi od narastajućeg nasilja u društvu – od verbalnog do fizičkog.
"S tim fenomenom takođe se kao društvo moramo boriti, od nasilja prema ženama, u porodici, prema djeci uključujući i seksualno pa sve do izuzetno opasnog i štetnog nasilja prema pripadnicima novinarske profesije i imovini medija", istakao je Pažin.
Poseban senzibilet, smatra on, treba se graditi prema najnezaštićenijim i najizloženijim nasilju i diskriminaciji kao što su osbe s invalidetetom, pripadnici LGBT populacije, manjine...
"Uvjeren sam da smo svi snažno posvećeni ovim plemenitim ciljevima, kao što sam uvjeren da ćemo svakog 10. decembra moći da konstatujemo progres ostvaren u ovoj oblasti, jer je to mjerilo našeg građanskog identiteta", poručio je Pažin.
Ombudsman Šućko Baković, govoreći o nasilju koje je prisutno u Crnoj Gori, istakao je da nasilje zahtijeva odlučniji i efikasniji odgovor organa, institucija, ali i društva kao cjeline.
"Zanemarivanje i ćutanje ne smije zamijeniti građansku i pravnu obavezu građana da prijave nasilje nad ženama i time spriječe njegovo dalje razvijanje u nepovratni proces ugrožavanja žrtve", kazao je Baković.
Ombudsman je rekao da statistički podaci i druge dostupne informacije pokazuju da postoji blagi rast procesuiranja slučajeva nasilja nad ženama.
"Vjerujemo da je u pitanju porast prijavljivanja slučajeva i da su žrtve ohrabrene da to čine, ali ne smijemo zaboraviti onu tamnu brojku, a to je broj neprijavljenih djela", rekao je Baković.
Prema njegovim riječima, u prvih pola godine registrovano je 120 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 13 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav kazao je da ljudska prava nisu utopijski konecept i da predstavljaju rješenje, a ne problem.
Orav je kazao da EU u Crnoj Gori podržava institucionalne i aktere iz civilnog društva koji se bave zaštitom ljudskih prava i da je od 2014. do 2020. godine uloženo pet miliona eura za podršku njihovom radu.
Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije rekla je da ljudska prava nisu vezana vjerom, tradicijom ili kulturom.
Ona je poručila da Misija OEBS-a ostaje predana jačanju crnogorskih demokratskih institucija.
