Tumuli i gradine Podveležja: Svjedoci života iz prethistorijskog doba

Područje Podveležja je veoma bogato nalazištima iz prethistorijskog perioda, posebno tumulima (gomile) i gradinama. Međutim, i pored toga, na ovom terenu dosada nisu vršena arheološka istraživanja.

Plato Podveležja je bio relativno gusto naseljen u prethistorijsko doba. Vjerovatno su tome doprinijeli dobri uvjeti za bavljenje stočarstvom polunomadskog tipa.

Podveležje je visoravan u podnožju planine Velež, koja se prostire od kotline Bijelog Polja na sjeverozapadu do magistralne ceste Mostar – Nevesinje na jugoistoku, iznad Blagaja.

Podveležje se sastoji od sedam sela. Njima su, promjenama granica Dejtonskim sporazumom, pripojena nevesinjska sela Rabina i Žulja, koja uz Kamenu čine jednu cjelinu.

Na ovom području ranije nisu vršena arheološka istraživanja, a ovim prostorom se bavio u dva rada geograf Tvrtko Kanaet te akademik Asim Peco, koji je analizirao govor i toponime. U novije vrijeme treba istaknuti studiju dr. Adisa Zilića koji je vrlo detaljno istražio stećke Podveležja.

U Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine, najznačajnijoj arheološkoj publikaciji u našoj zemlji, Podveležje se tretira sa svega nekoliko prethistorijskih lokaliteta, iako stanje na terenu govori sasvim suprotno.

O istraživanjima ovog područja za Anadolu Agency (AA) razgovaramo s doc. dr. Almirom Marićem, predavačem na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru, na Odsjeku za historiju.

Almir Marić je magistrirao i doktorirao na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Tema njegovog magistarskog rada je Gornja Neretva u prethistorijsko i antičko doba, a doktorske disertacije Antičko društvo na prostoru današnje Hercegovine.

Uža naučna oblast kojom se bavi je historija starog vijeka. Također, u nastavnom radu na Univerzitetu "Džemal Bijedić“ predaje opće predmete poput Historije Bosne i Hercegovine, Kulturne historije, itd.