Odjel za terorizam Tužilaštva Bosne i Hercegovine zatražio je od Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da provjeri tvrdnje u vezi sa Selvirom Hrustićem, državljaninom BiH navodno zarobljenim u Ukrajini dok se borio na strani ruskih snaga.

Iz Tužilaštva BiH su u pisanom odgovoru za portal Detektor.ba kazali da svi građani i organizacije koji imaju saznanja o boravku državljana BiH na stranim ratištima bilo gdje u svijetu, mogu informacije prijaviti nadležnim agencijama za provedbu zakona.

Advokat iz Sarajeva Senad Bilić objasnio je da je pridruživanje stranom ratištu u BiH zakonom definisano kao krivično djelo, te da Bosna i Hercegovina može tražiti izručenje svog državljanina zbog procesuiranja.

“Možemo tražiti izručenje putem međunarodne pravne pomoći", pojasnio je advokat.

Portal navodi kako je ovo jedna od procedura kojom bi Selver Hrustić, kojeg su ukrajinske snage zarobile kao ruskog vojnika, mogao biti izručen BiH.

Za slučaj se saznalo 17. januara, kada je ukrajinski portal United24 Media objavio Hrustićevu ispovijest u kojoj je otkrio da se ruskoj vojsci pridružio u septembru 2025.

Na zvaničan upit portala Detektor o njegovom slučaju, nisu odgovorili iz ministarstava vanjskih poslova i pravde.

Međutim, izvor portala iz Ministarstva vanjskih poslova BiH objasnio je da, prema procedurama, Ukrajina može zatražiti informacije o Hrustiću i također obavijestiti Ministarstvo pravde BiH o hapšenju državljanina ove zemlje.

“Sve zavisi od zakona u Ukrajini i načina postupanja u tom slučaju, da li će dopustiti to izručenje, da li će ga smatrati kao ratnog zarobljenika, pa ga bez obzira na to što je državljanin treće zemlje, uslovno rečeno, razmijeniti u ruskoj razmjeni sa zarobljenicima. To je pitanje za Ukrajince, na koji način oni postupaju”, objasnio je izvor.

Ministarstvo vanjskih poslova bi bilo uključeno, kako je objašnjeno, ali samo kao posrednik u prenošenju tih podataka nadležnoj instituciji, u slučaju da Ukrajina zatraži od Ministarstva podatke.

Procedure su takve i da Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine obavještava nadležnu ambasadu BiH, osim u slučaju kad zarobljenik kaže da ne želi asistenciju ambasade BiH, tvrdi izvor Detektora.

“Ako bi se porodica obratila našoj ambasadi (u Ukrajini), onda bi trebalo da reaguje Ministarstvo vanjskih poslova”, objašnjeno je.

Ambasada BiH u Ukrajini također nije odgovorila na upit portala.

Prema Krivičnom zakonu BiH, onaj ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, paravnojnoj ili parapolicijskoj formaciji izvan BiH može biti kažnjen zatvorom od najmanje tri godine. Za regrutaciju ili organiziranje drugih radi pridruživanja u takvim formacijama u stranim ratovima kazne su strožije.

U intervjuu za ukrajinski portal United24 Media Hrustić je rekao da mu je obećano da neće biti raspoređen na front, ali da je odmah upućen na ratište. Njega su nepoznatog datuma zarobile ukrajinske snage.

Selvirov otac Fahrudin Hrustić je ranije za Detektor.ba kazao da ne odobrava odlazak u rusku vojsku, te da nije znao da mu je sin postao ratni zarobljenik.

Iz ukrajinskog Državnog tužilaštva ranije su potvrdili za portal da su 2024. od BiH tražili informacije o 12 neimenovanih državljana BiH koji se sumnjiče za ratne zločine u ovoj državi. Informacije o njihovom statusu, kako su naveli, nisu dobili.