Na današnji dan prije 30 godina u vojnoj bazi Wright-Patterson u gradiću Daytonu, u američkoj saveznoj državi Ohio, dogovoren je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum.
Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske te Distrikta Brčko.
Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma, predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.
Ove riječi možda do danas predstavljaju najbolji opis trenutka u kojem je usaglašen Mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazum je građanima BiH donio dugo priželjkivani i očekivani mir. Istovremeno, donio je i sasvim novo ustavno uređenje zemlje, o kojem je, u trenutku kad je potpisan, bar što se tiče običnih građana u BiH, malo ko razmišljao u zemlji u kojoj je smrtno stradalo više od stotinu hiljada ljudi, više od milion protjerano sa svojih ognjišta ili izbjeglo u druge zemlje, dok su kuće, fabrike, škole, fakulteti, infrastruktura, kulturni i historijski spomenici razoreni.
Nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova RBiH u ratnom periodu Haris Silajdžić bio je i član delegacije Bosne i Hercegovine u pregovorima za Dejtonski mirovni sporazum. Ranije je izjavio da je Dejtonski mirovni sporazum kreiran simbolično u Bosni Hercegovini, ali kroz naoružanje, vojnike, tenkove.
Najveći doprinos u kreiranju Dejtonskog sporazuma dao je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne sekretarke Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije.
Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.
Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.
U bh. entitetu RS, u skladu sa entitetskim zakonom o praznicima, današnji dan, 21. novembar, obilježava se kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i neradni je dan.
U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH, danas je običan radni dan, a za četiri dana, 25. novembra, neradnim danom će biti obilježen Dan državnosti BiH. Radi se o datumu kad je na zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu potvrđena državnost BiH u okviru granica tadašnje Jugoslavije.
