Svjetska banka: Stopa rasta na Zapadnom Balkanu oko tri posto ove godine

Crna Gora mora da ubrza strukturne reforme, uključujući reforme penzionog sistema i da vodi obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažila povećane rizike od rata u Ukrajini na crnogorsku ekonomiju zasnovanu na uslugama, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, koji je danas predstavljen u Podgorici, javlja Anadolu Agency (AA).

Šest zemalja Zapadnog Balkana suočava se sa novim ekonomskim izazovima uprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije izazvane pandemijom COVID-19.

Ekonomija Crne Gore se snažno oporavila 2021. uz rast od 12,4 procenta, što predstavlja najveću stopu među šest zemalja Zapadnog Balkana. Međutim, početak rata u Ukrajini i povezani događaji su značajno pogoršali izglede Crne Gore za 2022, smanjujući stopu rasta na 3,6 procenata, što je pad sa procijenjenih 5,9 procenata prije rata. Glavni uticaj rata na ekonomiju Crne Gore je preko turizma, što će dodatno usporiti izvoz, privatnu potrošnju i oporavak zaposlenosti.

"Ekonomije Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, se sada suočavaju sa neobično neizvjesnim izgledima. S obzirom na to da globalne neizvjesnosti i očekivana pooštravanja monetarnih uslova utiču na povećanje troškova finansiranja, Crna Gora mora da ubrza strukturne reforme, uključujući reforme penzionog sistema i da vodi obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažila povećane rizike od rata u Ukrajini na crnogorsku ekonomiju zasnovanu na uslugama", kazao je šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Kristofer Šeldon.

Rast BDP-a u ovom regionu dostigao je stopu od 7,4 procenta u 2021, nakon pada od 3,2 procenta u 2020. Ovaj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Stopa zaposlenosti na Zapadnom Balkanu porasla je u 2021. na istorijski najviši nivo od 45,8 procenta, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu. Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni podsticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanjem ograničenja kretanja i putovanja.

Međutim, post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom regiona. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022. stopa rasta na Zapadnom Balkanu iznosiće 3,1 procenta.

"Uprkos snažnom oporavku od pandemije, Zapadni Balkan se sada suočava sa novim izazovima čiji uticaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija. Zemljama Zapadnog Balkana biće potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tokom 2021, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva", kazala je direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Linda Van Gelder.

Ekonomskim izgledima ovog regiona prijete ozbiljni negativni rizici. Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno da otežaju globalnu trgovinu i dovedu do rasta cijena energije i hrane. Rizici refinansiranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih uslova na inostranim finansijskim tržištima. Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi usljed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinansiranja.

U kontekstu energetske krize u Evropi, u izvještaju se predstavlja i procjena osetljivosti zemalja Zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije, mjera koje države usvajaju radi ublažavanja njihovog uticaja i mogućih efekata krize na buduću zelenu energetsku tranziciju.

"U odgovoru na trenutnu energetsku krizu i zaštiti najosjetljivijih domaćinstava i preduzeća, zemlje Zapadnog Balkana ne bi trebalo da izgube iz vida ni svoje dugoročne ciljeve – ostvarivanje energetske sigurnosti i otpornosti – koji su dio plana zelenih reformi", rekao je vodeći ekonomista Svjetske banke i jedan od autora izvještaja Ričard Rekord.

U izvještaju se navodi da na Zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unapređenja upravljanja. U ovom neizvjesnom okruženju, ekonomski rast podstakle bi mjere za smanjenje regulatornih troškova za privredu, povećanje tržišne konkurencije, podršku učešću svih građana na tržištu rada i jačanje nezavisnosti javnih institucija.

Kada je riječ o ostalim zemljama Zapadnog Balkana, stopa ekonomskog rasta u BiH za 2022. godinu prognozirana je na 2,7 odsto, u Albaniji na 3,2 odsto, na Kosovu 3,9 odsto, u Sjevernoj Makedoniji 2,7 odsto, Srbiji 3,2 odsto.