Ministarstvo spoljnih poslova Srbije u petak je najoštrije osudilo, kako je navedeno, senzacionalističke i neosnovane navode pojedinih stranih medija o ulozi predsjednika Aleksandra Vučića tokom ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini 1990-ih, uključujući i konstruisane tvrdnje o navodnim "human safarijima" tokom opsade Sarajeva.

U saopćenju se navodi da takvi narativi predstavljaju "još jedan primjer koordinisanog širenja dezinformacija" čiji je cilj nanošenje štete ugledu Republike Srbije i njenim institucijama.

"Ni jedna relevantna domaća, međunarodna, sudska, istražna ili nadzorna institucija nikada nije dovela predsjednika Aleksandra Vučića u bilo kakav kontekst povezan s vojnim operacijama, ratnim zločinima ili aktivnostima koje bi po svojoj prirodi ili posljedicama mogle predstavljati kršenje međunarodnog prava", navodi se u saopćenju.

Ministarstvo je posebno upozorilo da je zabrinjavajuće što se teme iz najtežeg perioda savremene historije Balkana ponovo koriste kao alat političke manipulacije, što, kako je ocijenjeno, namjerno podiže tenzije i podstiče destabilizaciju regiona.

"Zlonamjerno kreiranje senzacionalističkih narativa, uključujući potpuno neosnovane tvrdnje o navodnim ‘human safarijima’, predstavlja ozbiljno narušavanje dostojanstva žrtava i potkopava napore odgovornih aktera u regionu da grade povjerenje, međusobno poštovanje i atmosferu konstruktivne saradnje", dodaje se.

U saopćenju se navodi i da se kroz takve medijske kampanje u pojedinim zemljama tendenciozno stvara iskrivljena i neprijateljska slika o Srbiji, s jasnom namjerom da se oslabi njen međunarodni ugled, umanji vjerodostojnost državnih institucija i kompromituje odgovorno državno rukovodstvo.

"Takvi pokušaji narušavaju povjerenje u međunarodnim odnosima i štete naporima da se održi stabilno i predvidivo političko okruženje u regionu", navodi MSP.

Republika Srbija, zaključuje se, ostaje posvećena politici mira, stabilnosti i konstruktivne saradnje u regionu i šire.

Ministarstvo apelira na medije, političke aktere i sve učesnike u javnom prostoru da se uzdrže od senzacionalističkih narativa i da pri izvještavanju, posebno o osjetljivim historijskim temama, pokažu najviši stepen profesionalne odgovornosti i poštovanja činjenica.